|
Tijekom jutra pokušao sam dobiti sve relevantne informacije na Sveucilistu Augsburg. Ombdusman i predsjednica Sveucilista su odsutni, no kroz razgovor s prof Hofmannom, dekanom Filozofskog fakulteta Sveucilsita u Augsburgu saznao sam da on nije bio upoznat s bilo kakvim sluzbenim odlukama o slucaju Barisic. Provjerio je situaciju, nazvao me te objasnio da prema njegovim saznanjima glavna odluka povjerenstva jos nije donesena, te me obavijestio da ce uskoro ici u javnost izjava Sveucilista u kojoj se tvrdi da konacna odluka jos nije donesena i da cemo tek sredinom rujna moci dobiti uvid u sve informacije o slucaju Barisic. U prilogu je i sluzebni email koji sam dobio od PR Sveucilista u Augsburgu. Netipicno je da predsjednica Sveucilista salje pisma bez konkretnih obrazlozenja u slucaju plagiranja. Standard je da se donese odluka koja se tada prema paragraphu 8 mora poslati svim relevantnim cimbenicima s objasnjenjem. Zasto se postupilo u ovom sucaju drukcije i zasto je to kratko pismo ministar Barisic upotrijebio za napad na druge osobe umjesto da se fokusira na konkretne cinjenice nije mi jasno. Osim toga dekanu Sveucilista u Augsburgu je bilo nezamislivo da gospodin Barisic moze javno prozivati osobe koje su moguce podnijele prijavu te je odbio bilo kakvu mogucnost da je to poteklo od strane Sveucilista u Augsburgu.
0 Comments
Informaciju o ovom članku primio sam sinoć kasno i radi informiranja javnosti prilažem sve dostupne informacija koje su mi do sada poznate:
Osobno nisam upoznat sa službenim detaljima odluke istražnog povjerenstva Sveučilišta u Augsburgu, a očigledno nije niti gospodin Barišić jer ih nije objavio ili ih je primio ali ih ne želi javno objaviti. Stoga prije donošenja bilo kakvih javnih zaključaka treba pričekati objavljivanje službene odluke istražnog povjerenstva Sveučilišta u Augsburgu, a koja će sadržavati i obrazloženje donesenog stava. Prema dosadašnjim spoznajama glavni problem u izradi doktorata gospodina Barišića jest kopiranje i prevođenje paragrafa iz njegovog magisterija te objavljenih znanstvenih radova u Hrvatskoj za izradu njegovog doktorata u Njemačkoj, a bez citiranja originalnog izvora istih članaka unutar doktorata. Na taj način je stekao dvije akademske titule: magisterij i doktorat za skoro identični znanstveni doprinos. Takav postupak, poznat pod nazivom "autoplagijat", nije u skladu s etikom u znanstvenom radu, jer se objavljeni izvorni znanstveni rad neistinito prikazuje još jednom kao izvorni znanstveni rad. Sveučilište u Augsburgu u svom postupanju u vezi s nepoštenjem u znanstvenom radu oslanja se na preporuke Deutsche Forschung Gemainschaft (DFG). U preporukama DFG-a nije obrađen autoplagijat kao vrsta neetičnog postupka u znanosti, u čemu DFG kasni za najnovijim europskim dokumentima o znanstvenoj čestitosti. Shodno tome, pismo predsjednice Sveučilišta u Augsburgu, prof. dr. Sabine Doering-Manteuffel, a na temelju kojeg je napisan ovaj članak u JL, nigdje niti ne spominje odluku o autoplagijatu gospodina Barišića. Zašto onda gospodin Barišić u svim izjavama stalno spominje autoplagiranje te zašto je u naslovu napisano da Barišićev rad nije autoplagijat? Gospodin Barišić namjerno ističe autoplagiranje kao glavnu temu u hrvatskim medijima jer zna da za to ne može biti okrivljen u Njemačkoj. No u isto vrijeme izbjegava govoriti o konkretnim problemima s necitiranjem prije objavljenih radova koje su uočeni u izradi njegova doktorata. Gospodin Barišić je već nekoliko puta iznio u javnost informacije o "njemu poznatom identitetu" osoba koje su ga prijavile Sveučilištu u Augsburgu. Identitet prijavitelja ili "zviždača” u etičkim postupcima zaštićen je na sveučilištima u Njemačkoj, kao i u mnogim drugim demokratskim zemljama koje su odane poštivanju etičkih vrijednosti. Gospodin Barišić, javnim objavljivanjem imena prijavitelja, s pozicije ministra u veljači 2017., kao i sadašnjim javnim istupima opetovano pokazuje svoje nepoznavanje osnovnih principa akademske etike, a da o nedostatku njegove brige za budućnost etičkih postupaka u Hrvatskoj, kao bivšeg ministra znanosti i obrazovanja, niti ne govorimo. Naime, čuvanje identiteta prijavitelja u uskom krugu osoba odgovornih za provođenje etičkih postupaka je neophodna kako bi osobe koje uoče nepravilnosti mogle bez straha za svoj profesionalni i privatni život prijaviti svoju sumnju u neetičko djelovanje te tako osiguravati vjerodostojnost znanosti i doprinositi kontinuiranoj izgradnji kvalitetnijeg društva. Sličan medijski pristup bio je kod potvrđenog plagiranja američkog filozofa Schlessingera od strane gospodina Barišića. Prijavu za plagiranje koju su protiv Barišića 2011. podnijela četvorica filozofa Sveučilište u Splitu je odbacilo bez ikakva obrazloženja, no nakon što je Schlessinger i osobno potvrdio da je njegov rad plagiran, tadašnji ministar Barišić se osobno ispričao Schlesingeru zbog navodne tipografske pogreške. Nakon toga je i Saborski odbor za etiku u znanosit potvrdio da je taj rad gospodina Barišića prema etičkim normama plagijat. nakon toga je doslo do napada od strane gospodina Barišića na članove odbora koji su utvrdili postojanje plagijata. Stoga mislim da je i u ovom slučaju grešaka u izradi doktorata potrebno da Sveučilište u Augbsburgu javno obznani svoje nalaze i tek nakon toga ćemo moći reći postoje li etičke greške u izradi doktorata gospodina Barišića ili ne. Odgovornost novinara u demokratskim društvima, prilikom objavljivanja članaka, neizostavno uključuje uvažavanje prava osoba, koje su u članku spomenute ili činjenično napadnute, na iznošenje njihovog mišljenja ili dodatnih činjenica kao odgovora na iznesene tvrdnje. Bilo bi mi jako drago da sam bio kontaktiran of gospodina Körblera za izjavu prije objavljivanja ovog članka u kojem je izneseno nekoliko grubih uvreda i neistina o mom razgovoru s premijerom RH te motivima i djelovanju u borbi protiv plagiranja u Hrvatskoj. Objavljivanje moje izjave u istom članku omogućilo bi pravovremeno, a ne zakašnjelo, te balansirano, a ne jednostrano, informiranje građana. Umjesto od strane gospodina Barišića insceniranih napada i uvlačenje politike u akademski život, gdje joj nije mjesto, imali bi raspravu o konkretnim greškama kod izrade doktorata gospodina Barišića te konkretnoj odluci Sveučilišta u Augsburgu. O svim dodatnim detaljima javnost će biti obavještena čim budem u mogućnosti dobiti i proučiti službene informacije sa Sveučilišta u Augsburgu. Stjepan Mohorovičić (1890.-1980.) o plagiranju (1938.)
U članku "Što da posmatramo na nebu i čime možemo koristiti nauci? (Svršetak)" objavljenom u časopisu Saturn. 1938;4(9-10):248 napisao je: "... upozoriti moramo ponovno, da je za uspješni rad uz ljubav za nauku potrebna ozbiljnost i savjesnost, te apsolutna mirnoća kod posmatranja i velika doza autokritike. Na ovome mjestu treba izričito da opomenemo početnike, da se ne daju zavesti ni pod koju cijenu tako daleko, da plagiraju tudji rad. Ovakova nesavjesnost uvijek se grdno osvećuje uništenjem vlastite karijere, a plagijator je čovjek kojega svi s pravom preziru i kojega se svi čestiti naučni radnici s pravom klone i boje. Plagirati nesmije se ni privatna saopćenja ni izvatke cijelih rečenica ili rezultata bez navoda vrela, jer je to znak nepoštenja i nekulture!" Tako je zborio profesor Stjepan Mohorovičić, sin Andrije Mohorovičića još daleke 1938. godine. Zahvala G. Ivaniševiću na komentaru. Zanimljiv tjedan na TEDxZg (Vrhunski organizirano) i gostovanje u nedjeljom u 2. te posjeta Cambridgeu, Frankfurtu i Glasgowu.
TedxZG: https://www.flickr.com/photos/tedxzagreb/albums http://www.samopozitivno.com/ekskluzivan-intervju-s-prof-dr-sc-ivanom-dikicem-mozemo-li-bakterija-uciti-kreativnosti/ Nu2 nastup: https://www.reddit.com/r/croatia/comments/6bafb2/nedjeljom_u_2_ivan_%C4%91iki%C4%87/?utm_content=comments&utm_medium=hot&utm_source=reddit&utm_name=Croatia Osim toga promovirali smo i poruke peticije protiv plagiranja u Hrvatskoj PORTALI: http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/stop-plagiranju-u-hrvatskoj-dikic-tvrdnja-premijera-plenkovica-da-ja-ne-moram-raditi-u-hrvatskoj-je-katastrofalna/6064889/ https://www.vecernji.hr/vijesti/ikic-plagijatori-jednostavno-ne-mogu-obnasati-visoke-funkcije-1169826 https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/znanstvenik-ivan-djikic-na-konferenciji-stop-plagiranju-u-hrvatskoj---476565.html http://vijesti.hrt.hr/388102/predstavljena-peticija-stop-plagiranju-u-hrvatskoj http://www.telegram.hr/politika-kriminal/ivan-dikic-kaze-kako-plagiranja-ima-svugdje-ali-kako-je-u-hrvatskoj-problem-kako-se-protiv-toga-borimo/ http://hr.n1info.com/a196866/Vijesti/U-Saboru-Ustavnom-sudu-i-u-Vladi-su-potvrdjeni-plagijati.html http://balkans.aljazeera.net/vijesti/hiljade-gradana-hrvatske-protiv-plagiranja http://www.24sata.hr/news/u-saboru-ustavnom-sudu-i-u-vladi-su-potvr-eni-plagijatori-524463 http://net.hr/danas/hrvatska/hrvatski-znanstvenik-dikic-imamo-potvrdene-plagijate-u-saboru-ustavnom-sudu-i-vladi/ http://www.republika.eu/novost/64999/dikic-imamo-vise-od-11.400-potpisa-i-trazimo-nultu-toleranciju-prema-plagiranju https://hrvatska-danas.com/2017/05/15/dikic-ocekujem-da-se-komunikacija-s-premijerom-vrati-na-kulturnu-razinu/ http://www.civilnodrustvo.hr/predstavljena-peticija-stop-plagiranju-u-hrvatskoj/ http://www.portaloko.hr/clanak/-tisuce-gradana-potpisalo-peticiju-stop--plagiranju-u-hrvatskoj/0/93893/ http://www.glas-slavonije.hr/333079/1/Stop-plagiranju http://www.dalmacijanews.hr/clanak/y0ew-u-saboru-ustavnom-sudu-i-u-vladi-su-potvrdeni-plagijati http://www.ezadar.rtl.hr/dogadaji/2675001/djikic-zahtjevamo-od-vlade-i-sabora-nultu-toleranciju-prema-plagiranju/ http://www.prvi.hr/prvi-hr/vijesti-prvihr/dikic-imamo-vise-od-11-400-potpisa-i-trazimo-nultu-toleranciju-prema-plagiranju http://www.autonomija.info/hiljade-gradana-hrvatske-protiv-plagiranja.html http://aa.com.tr/ba/balkan/ivan-%C4%91iki%C4%87-nedopustivo-da-je-ministar-obrazovanja-potvr%C4%91eni-plagijator-/818626 http://yuestrada.com/vesti/news/192401/hrvatski-znanstvenik-dikic-imamo-potvrdene-plagijate-u-saboru-ustavnom-sudu-i-vladi Komentar ministra Barišića: http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/486090/ministar-zbog-kojeg-je-pokrenuta-peticija-stop-plagiranju-u-hrvatskoj-podrzavam-peticiju-ali-ne-osjecam-da-se-odnosi-na-mene http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/ministar-barisic-o-plagiranju-mislim-da-je-javna-kleveta-puno-veci-problem---476615.html http://vijesti.hrt.hr/388165/ministar-barisic-podrzavam-peticiju-protiv-plagiranja https://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/on-nema-nista-s-tim-barisic-podrzao-peticiju-protiv-plagiranja-ali-ne-osjeca-da-se-odnosi-na-njega-1025505/ TV: HRT Hrvatska uživo (gost Vesnica Garašić, od 04:20): http://www.hrt.hr/enz/hrvatska-uzivo/388137/ HRT Dnevnik (prilog Sunčice Findak, od 16:45): http://www.hrt.hr/enz/dnevnik/388140/ RTL Danas (prilog od 21:09): http://www.sada.rtl.hr/info-i-magazini/rtl-danas/165561/ RADIO: Aktualni 101 (od 05:05): http://www.radio101.hr/node/14838 Media servis Vijesti Plus (od 09:01): http://www.mediaservis.hr/index.php/audio-vijesti/item/98624-98624-vijesti-plus Intervju u Globusu k: http://www.jutarnji.hr/globus/Globus-zivot/ivan-dikic-premijeru-sam-objasnio-da-je-plagiranje-neprihvatljivo-za-rh-on-mi-je-rekao-da-idem-u-javnost-a-onda-me-optuzio-da-sam-savjetnik-oporbe/6102403/ Pročitao sam otvoreno pismo bivše premijerke gospođe Jadranke Kosor na njenom blogu jadrankakosorblog.wordpress.com/2017/02/16/ovo-je-slobodna-zemlja/
Ovim putem joj se zahvaljujem na toplom pismu i razumijevanju situacije u kojoj sam se našao vođen svojom željom da se borim za bolju i uspješnu zemlju u kojoj sam odrastao i koju iskreno volim. Istinski domoljubi Hrvatsku žele napraviti ljepšom i uređenijom i tom idealu teže iskreno i bez kalkuliranja, ulažu svoje vrijeme i energiju te se izlažu i neugodnostima i napadima od osoba koji prečesto iskorištavaju Hrvatsku za osobne probitke i novčane interese. Osobama koji ne vide dalje od interesa svoje ruke teško je shvatiti da mogu može već 15 godina raditi besplatno sa studentima u Splitu iz čistog zadovoljstva. Takvo angažirano ulaganje u mlade u Hrvatskoj nije bez spoznaja i iskustva o prevarama, pokvarenostima i napadima koje su dio svakodnevnog folklora u Hrvatskoj nego su izraz poštovanja i brige prema djeci onih malih i normalnih ljudi koji čine Hrvatsku dragom i ugodnom življenju. Nažalost broj talentiranih i obrazovanih mladih koji napuštaju zemlju je svakim danom sve veći i danas je uistinu alarmantan. Iz osobnog iskustva mogu posvjedoćiti - od početka ove godine (unutar 4 mjeseca) dobio sam već 9 aplikacija studenata koji žele otići iz Hrvatske. Nikada se do sada to nije događalo u tolikom broju. Iako ih potpuno podržavam u obrazovanju u inozemstvu i ostvarivanju svojih talenata nadam se da će se jednog dana vratiti i uložiti dio svog znanja za stvaranje bolje Hrvatske. Vaša trenutačna sudbina malo koga ostavlja ravnodušnim u Hrvatskoj. Uistinu je teško razumjeti zašto je Senat Sveučilišta u Zagrebu izglasao nultu upisnu kvotu za akademsku godinu 2017/2018 na studiju filozofije Hrvatskih studija. U nedavnom razgovoru s nekoliko kolega iz Hrvatske pokušao sam saznati činjenice i razloge koji su doveli do ove situacije. Postavljao sam logična pitanja: da li je studij imao loše rezultate, financijske probleme, možda su bili prisutni etički problemi u radu profesora, no svi odgovori su bili negativni. Saznao sam da Odsjek za filozofiju na Hrvatskim studijima ima komparativno bolje rezultate nego drugi odsjeci za filozofiju u Hrvatskoj (http://srednja.hr/Studenti/Vijesti/Sveuciliste-u-Zagrebu-ukinulo-najbolji-studij-filozofije-po-kriteriju-citiranosti-profesora#). Takvi stručni uspjesi, interes studenata, najbolje recenzije prema međunarodnim kriterijima nisu slučajne nego su posljedica ulaganja, profesionalnosti i zajedničkog rada studenata i profesora. Kako objasniti onda da privremeni pročelnik Hrvatskih studija, izv. prof. dr. sc. Mario Grčević, mirno nastavlja raditi kao da se ništa dogodilo nije, a de facto je otvorio put k ukidanju studija filozofije bez ikakvog suvislog obrazloženja? Naime, on se osobno u Senatu založio za upisnu kvotu 0 – suprotno jednoglasnoj odluci privremenog stručnog vijeća. Kako opisati takvo ponašanje najodgovornijih za budućnost obrazovanja mladih u Hrvatskoj? Postoji li ikakva javna, akademska odgovornost za takav rad? Vaše znanje i talenti predstavljaju budućnost zemlje u kojoj bi rad i stručnost trebali biti temelj napretka i sretnog života. O tome slušamo svaki dan u medijima i na raznim forumima. Primjerice u nedavnim istupima gospodina Plenkovića premijera Vlade RH na skupu ”Hrvatsku kakvu trebamo” govorio je o Hrvatskoj koja treba obrazovane pojedince i koja treba biti prosperitetna i uređena zemlja jednakih mogućnosti za sve. www.vecernji.hr/hrvatska-kakvu-trebamo/plenkovic-trebamo-hrvatsku-obrazovanih-ljudi-koji-ce-svoje-ambicije-moci-ostvariti-u-domovini-1157399. Međutim, svakodnevni rad i život u Hrvatskoj je prečesto suprotan tim izjavama. Vaš primjer najbolje pokazuje koliko su isprazna obećanja namijenjena manjoj grupici salonskih slušača, dok u pozadini odgovorni ljudi u Ministarstvima i na Sveučilištima, prečesto primitivno i grubo, zloupotrebljavaju svoje funkcije za osobne probitke, napredovanja, nekritičko raspodjeljivanje javnih materijalnih sredstava s kojima raspolažu i podržavanje raznih interesnih grupa, a posljedično protiv boljitka mladih u Hrvatskoj. Iako mnogi ne razumiju kompleksnost problema koje ste naslijedili iz prošlosti Hrvatskih studija (opisano u http://www.jutarnji.hr/vijesti/obrazovanje/prica-o-hrvatskim-studijima-ruse-ih-isti-oni-koji-su-ih-stvarali-kljuc-u-bravu-hrvatskih-studija-mogli-bi-staviti-njegovi-prvi-celnici/5812947/, te http://www.dnevno.hr/kolumnisti/jure-zovko/hrvatski-studiji-pod-strogom-kontrolom-rektorata-u-zagrebu-1011825/), očigledno je da ovom slučaju odluke nisu donesene na razini koja zadovoljava akademske vrijednosti. A takve odluke ugrožavaju budućnost mladih, njihovo pravo na pristup najboljim studijima, ali i karijere profesora i njihovih obitelji. Lijepo je vidjeti da ste dobili podršku gotovo svih studenata HS - to je velika snaga, i želja mi je da vas podrže i sve druge studentske organizacije na cijelom Sveučilištu u Zagrebu, kako bi se bar donekle uklonio gorak okus nepravde, a koju su dekani drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu načinom svog glasovanja na sjednici Senata napravili. Vi, kao ujedinjeni studenti Sveučilišta u Zagrebu, imate puno pravo tražiti zaštitu svakog studenta, kvalitetnije studiranje, kao i preispitivanje rada i po potrebi udaljavanje s pozicija onih koji su plaćeni (primarno porezima vaših roditelja) da se brinu za Vaš napredak i osiguraju Vam kvalitetno obrazovanje, a svoj zadatak ne obavljaju. Pokrenuta je i podrška profesorima HS koji su ušli u štrajk zbog grubog kršenja njihovih prava na rad. I njima je neophodna bezrezervna podrška profesora drugih fakulteta na Sveučilištu u Zagrebu. Sve sindikalne podružnice mogu biti jedinstvene u zahtjevu da dekani objasne na temelju kojih objektivnih činjenica, argumenata i odgovorno provedenih analiza su glasali za ukidanje studija filozofije na Hrvatskim studijima. Zbog svega iznesenog Vaša situacija jest i svojevrsni test za građane Hrvatske koji u Vama mogu jasno vidjeti svoju sudbinu i budućnost svoje djece. Ukoliko uspiju poraziti i pogaziti studente i profesore Hrvatskih studija, biti će to još jedna pobjeda primitivizma nad obrazovanjem u Hrvatskoj koja će dodatno trasirati jednosmjerni put mladih prema inozemstvu i novim životima daleko od Hrvatske. Poznavajući podatke koje je prezentirao ugledni demograf Anđelko Akrap, vjerujem da nitko od odgovornih u Hrvatskoj ne bi smio ostati ravnodušan i ne napraviti bar nešto da se taj pogubni trend prekine:
Premijer Plenković također poručuje mladima: Trebamo Hrvatsku obrazovanih ljudi koji će svoje ambicije moći ostvariti u domovini. Ovim obraćanjem pozivam i premijera Vlade RH i predsjednicu RH da aktivno pomognu rješavanju problema studenata na Hrvatskim studijima jer će na taj način najbolje dokazati da svoje riječi pretvaraju u djela na korist i dobrobit mladih u Hrvatskoj. Dugo sam razmišljala oglasiti li se ili ne, obznaniti ili ne obznaniti neke javnosti nepoznate detalje dugogodišnjeg prijateljstva s prof. dr. Ivanom Đikićem i njegovom obitelji. Osjećala sam se kao u nekoj vrsti raskoraka između Ivana kakvog ga zbiljski znademo i Ivana kakvim ga danas neki besramno etiketiraju, prikazuju, osuđuju njegove riječi predbacujući mu javni istup za koji je bio svjestan kako će u našem društvu prepunom hipokrizije platiti određenu cijenu. I to ponajviše od onih koje plaši vlastita slabost i napuštanje sigurne postaje u kojoj se odbacuju i same primisli na bilo koju vrstu introspekcije. Živimo u doba koje ne uznosi ono što neke ljude, priznali ili ne, ipak čini velikima. Izbjegavanje teškoća koje predstavljaju realnost našeg života pruža nam određenu udobnost koja, više ili manje, jamči život bez stresa stavljajući nas u epizodnu ulogu dragovoljnog pristanka na odricanje od sebe samih. Sve do ponižavajućeg samopožrtvovanja u kojemu naposljetku, kao takvi, postajemo predmetom sažaljenja čitavog društva. Na takvu stazu života, Ivan kakvo ga znademo, nikada neće pristati. Nikada se neće povući pred nepravdom niti se sakriti iza čvrstih i sigurnih vrata. Svjestan činjenice kojom iskrenost najčešće donosi brojne okrutnosti on će i nadalje izlažući se kojekakvim osudama ostati slobodnih misli lišen bilo kakvih dugovanja prema drugima. I neće pristajati na kompromise unutar društva koje umjesto da se ponosno nadmeće u izvrsnosti, krajnje se sramotno odmiče od iskrenosti. Hillel reče: Ako nisam za sebe, tko će biti za mene? Ako sam pak samo za sebe, što sam onda? I ako ne sada, onda kada? Zvjezdana Stančić P.S. Dobrohotnošću Ivana postavljam fotografije iz privatnog albuma kako bi kojekakvi nevjerni Tome razumjeli da svaka medalja ima dvije strane. Među inima našim obiteljskima u albumu su i fotografije roditelja i djeca kojima je Ivan nesebično pomagao, proslave Božića i ostalih blagdana za djecu iz osiromašenih obitelji, silni darovi kojima se beskrajno radovao donoseći ih za djecu u Civitas, domjenci za mališane s teškoćama, Ivanove posjete udrugama koje se bave djecom s invaliditetom… I sve bez medijske pompe. S Ivanom sam obilazila razne seoske škole, nerijetko je uzimao renta car (naravno o svome trošku) da bismo obišli i stigli do sviju onih koji su ga čekali. Ne jednom je isključivo na vlastiti trošak dolazio u Zagreb kako bi u potpunosti besplatno održao brojna predavanje za učenike, pedagoge, ravnatelje škola iz sviju dijelova Lijepe naše. Ne jednom su i mene mnogi noću budili tražeći možebitni spas za svoje bolesne. Ivan se nikada na te vapaje nije oglušio. Na kraju, on i nitko drugo nego on, je prvi osmislio projekt kojime su vrhunski znanstvenici ( ne asistenti ili studenti) ulazili u odgojno obrazovne ustanove kako bi motivirali djecu za što višu izobrazbu i promovirali znanost dok si danas neki drugi čak i te vrste zasluga prisvajaju. Sramotno je da je čak i taj projekt bio ne jednom odbačen od strane kojekakvih nazovi povjerenstava. Uostalom to isto se dogodilo i ove godine kada je nositeljica sc. projekta trebala biti jedna vrhunska hrvatska svjetski priznata znanstvenica. https://www.facebook.com/media/set/… Kako sam od profesionalnog razgovora s premijerom Plenkovićem došao do odluke da napuštam znanstveni angažman na Medicinkom fakultetu u Splitu, te nastavljam s radom s mladima u Frankfurtu i javnim radom u Hrvatskoj. Relevantni linkovi:
hr.n1info.com/a173108/Vijesti/Otvoreno-pismo-Ivana-Djikica-Plenkovicu-Barisic-ne-moze-biti-ministar.html www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/ivan-dikic-poslao-pismo-premijeru-plenkovicu-barisic-je-pokazao-da-ne-moze-odgovorno-i-strucno-obavljati-vodecu-ulogu-u-obrazovnom-sustavu/5496671/ dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/ivan-djikic-poslao-petrovu-i-plenkovicu-psmo-s-dokazima-barisiceva-plagiranja---463839.html dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/ivan-djikic-upozorava-plagijatori-svih-boja-danas-rade-na-nekim-od-najodgovornijih-javnih-funkcija-u-vladi-i-saboru---464468.html www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/dikic-premijeru-i-predsjedniku-sabora-uputio-jos-jedno-otvoreno-pismo-plagiranje-je-prosirena-i-opasna-prijetnja-hrvatskom-drustvu/5540607/ dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/pokrenuta-peticija-stop-plagiranju-u-hrvatskoj-medju-inicijatorima-ivan-djikic---465578.html www.vecernji.hr/hrvatska/dikic-napustam-hrvatsku-kao-znanstvenik-nastavit-cu-borbu-protiv-plagiranja-1149263 www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/znanstvenik-ivan-dikic-odlazi-zbogom-hrvatska-odlazim-zbog-splitskog-rektora-andelinovica-i-premijera-plenkovica/5626883/ www.index.hr/vijesti/clanak/brojke-pokazuju-koliku-je-stetu-plenkovic-nanio-hrvatskoj-protjerivanjem-djikica/950737.aspx www.vecernji.hr/hrvatska/javio-se-rektor-zbog-kojeg-je-dikic-odlucio-otici-iz-hrvatske-1149524 www.index.hr/vijesti/clanak/video-ovo-je-izjava-zbog-koje-djikic-napusta-hrvatsku/950181.aspx www.vecernji.hr/hrvatska/dr-janos-terzic-iz-laboratorija-za-tumore-pa-sto-ako-sam-dikicev-kum-1149681 dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/ivan-djikic-poslao-otvoreno-pismo-premijeru-plenkovicu-odlazim-iz-hrvatske---466722.html www.index.hr/vijesti/clanak/licemjerni-barisic-o-odlasku-djikica-nema-puno-takvih-znanstvenika/950531.aspx www.index.hr/vijesti/clanak/znanstvenici-o-odlasku-djikica-steta-koju-je-plenkovic-nanio-hrvatskoj-mjerit-ce-se-desetljecima/950280.aspx www.vecernji.hr/hrvatska/ako-su-dikic-i-zovko-u-pravu-barisic-je-bivsi-1148846 www.dnevno.hr/kolumnisti/jure-zovko/kritika-kao-bitan-segment-demokratskog-drustva-1005690/ http://www.jutarnji.hr/life/znanost/ivan-dikic-samo-za-jutarnji-zasto-odlazim-meni-je-hdz-blizi-od-sdp-a-ali-ako-netko-krade-i-vara-svjetonazor-mi-je-na-zadnjem-mjestu/5649899/ www.vecernji.hr/hrvatska/ivan-dikic-povuce-li-plenkovic-izjave-vracam-se-u-hrvatsku-1152269 dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/tuzan-dan-za-hrvatsku-znanost-ili-politicki-spin-sto-znanstvenici-misle-o-odlasku-djikica---466884.html www.vecernji.hr/hrvatska/izgnali-ivana-dikica-sad-mogu-u-utrku-za-50-milijuna-eura-1149706 kampus.hr/zasto-je-dikic-morao-otici-iz-hrvatske-jer-je-svinjama-draze-blato-od-ciste-vode/ www.index.hr/vijesti/clanak/plenkovicu-jedan-djikic-vrijedi-vise-od-cijele-tvoje-vlade/950329.aspx www.vecernji.hr/hrvatska/zemlja-koja-kroz-blato-provlaci-znanstvenika-poput-dikica-ni-sama-ne-moze-bolje-proci-1151387 www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/ostalo/prilozi-graana/25923-s-kutlesa-formalizam-u-slucaju-barisic.html
Citiram: Naravno da su priče o znanstvenoj izvrsnosti zasad još uvijek šuplje priče za obmanjivanje. Dok god bude ovako mladi stručnjaci će odlaziti i neće se vraćati jer ni u znanstvenoj zajednici ni u državi stvari ne funkcioniraju kako treba. Mnoge stvari nisu sređene, financiranje znanosti je veliki problem, čisti računi, tj. transparentno javno poslovanje jedva da postoji, privatni interesi i borba za novac i pozicije su dominantna stvar itd. Zato se i događa da se na važne položaje odabiru podobni ljudi koji će biti spremni odraditi posao radi „viših ciljeva“. Neki su u akademskoj zajednici umreženi i vrlo vješti u izvlačenju novaca kao što je primjer tzv. Znanstvenih centara izvrsnosti (ZCI). Mnogi voditelji i članovi ZCI potpisnici su potpore ministru Barišiću. Bilo bi dobro kada bi se oni založili za transparentnost kada se radi o njihovim ZCI, tj. da i porezni obveznici barem znaju, ako već ne mogu odlučivati, kako su ti ZCI formirani, tko su im voditelji i tko suradnici, koliko su novaca dobili, kako su i zašto neki potencijalni ZCI otpali i sl.? Je li tu sve čisto? Uvijek se isplati boriti za ideale i uvjerenja, te biti uporan. Pokrenuli smo peticiju STOP plagiranju. www.ipetitions.com/petition/stop-plagiranju-u-hrvatskoj Poruka mladih iz srednja.hr - Dosta je bilo - srednja.hr/Novosti/Hrvatska/Dosta-je-bilo-Naveliko-se-potpisuje-peticija-Stop-plagiranju-u-Hrvatskoj#  U prilogu je nedjeljni interview za NL. www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Ivan-Dikic-Plenkovic-se-mora-ugledati-na-Merkel-a-cijela-Hrvatska-mora-se-probuditi?meta_refresh=true
Spomenuo sam i ovu poruku koju sam dobio prije par dana iz Hrvatske: Čuvajte osmijeh, ne dajte integritet i budite i dalje inspiracija. Ne mogu oni bit' toliko bezobrazni, koliko ste vi uporni i pametni. Prije nego sam se uključio u rasprave o plagiranju ministra znanosti nisam bio svjestan svih predigri koje su se događale u Hrvatskoj. Zaokupila me znanost i život u Kaliforniji te nisam pratio sva događanja u zadnjih par godina. Nakon mog prvog pisma premijeru o nultoj toleranciji na plagiranje, javila se grupa od 9 znanstvenika. Među njima su pojedini znanstvenici, čiji znanstveni opus cijenim, i začudio sam se da su i oni javno izrekli da prepisivanje ministra Barišića nije plagijat nego samo manja greška iz nehaja. Gledajući sve činjenice koje su do sada dostupne u javnosti dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/ivan-djikic-poslao-petrovu-i-plenkovicu-psmo-s-dokazima-barisiceva-plagiranja---463839.html svakoj osobi u Hrvatskoj i svijetu apsolutno je jasno da je to plagijat, mali i veliki, i u fusnoti i glavnom tekstu, i to ne jednom nego nekoliko puta ponavljan. Lijepo je rekao filozof Sesardić www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/hrvatski-filozof-s-respektabilnom-medunarodnom-karijerom-vjerojatnije-je-da-vise-puta-dobijete-na-lotu-nego-da-barisicev-rad-nije-plagijat/5203095/
Čitajući blog kolege Antonia Šibera postalo mi je sve jasno. Hvala na detaljnom tekstu te linkovima na originalne članke. (www.antoniosiber.org/izvrsni_ministar_barisic.html). Izgleda da se u slučaju plagijat uopće ne radi o znanosti, znanstvenoj čestitosti, demokratskim standardima, mladima u Hrvatskoj, niti o ideologiji i političkoj podršci ministru nego prvenstveno o jednoj drugoj vrijednosti a to je novac. Izgleda da isti ljudi koji sada jako podržavaju ministra Barišića prije godine dana su napadali HDZ-ovu vladu odnosno pomoćnika bivšeg ministra Šustara.. Zašto: zbog novca. Sada bolje razumijem promjene i poteze pojedinih znanstvenika..... P.S. Jos par linkova o istoj temi: www.hrsvijet.net/index.php/vijesti/132-hrvatska/45645-slucaj-barisic-ljevicarenje-na-desnici-i-desnicarenje-na-ljevici www.hrsvijet.net/index.php/vijesti/132-hrvatska/45667-sto-su-plenkovic-i-barisic-dogovarali-s-trojicom-akademika je čitati kada se mladi i odgovorni stručnjaci u Hrvatskoj uključuju u javne rasprave na temelju konkretnih činjenica. Oni svojim istupom ukazuju na proširene probleme koji imaju utjecaj na sve mlade koji žele stručno, etično i uspješno raditi u Hrvatskoj. Preporuka za pročitati:
srednja.hr/Studenti/Vijesti/INTERVJU-Prof-Garasic-Istupila-sam-iz-Etickog-savjeta-UniZG-a-zbog-narusene-neovisnosti-njegova-rada www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/hrvatska-zaklada-za-znanost-odbila-je-moj-projekt-iz-skandaloznih-razloga-docentica-koja-je-doktorirala-u-americi-sokirana-tretmanom-nasih-birokrata/5556559/ Do sada sam osobno razgovarao sa šest ministara iz raznih Vlada RH (četiri člana HDZ-a, jednim članom iz HSLS-a i jednim iz SDP-a ). Svi su tražili moje mišljenje i odgovarao sam im uvijek iskreno, s određenom dozom kritike i konstruktivno fokusirajući se na probleme mladih i na njihovu budućnost. To su bili moji u potpunosti besplatni savjeti kao neovisnog stručnjaka za dobrobit Hrvatske i za njih nikada nisam ni tražio ni uzeo bilo kakav honorar. Godinu dana prije razgovara s ministrom Jovanovićem (SDP) vodio sam razgovor i s ministrom Fuchsom (HDZ). Oba su razgovara bila vođena sličnim temama: transparentnost u financiranju znanstvenih projekata i odborima koji odlučuju o napredovanju, znanstvenoj čestitosti, ulaganju u mlade… Kao zasebna tema razgovora bio je problem znanstvenika koji i nakon navršenih 65 godina života raznim načinima produžuju svoje vodeće funkcije te ne dozvoljavaju mladima napredovanje i vođenje institucija novim i produktivnijim načinom. Ta je tema i danas relevantna jer nemali broj znanstvenika, te i još više starosne dobi, bez jasnih kriterija iskorištava novac iz MZOS-a umjesto da ga se usmjerava mladima za napredak njihove karijere. Stoga su oba ministra i iz HDZ-a kao i SDP-a čuli moja slična mišljenja. Ministar Jovanović je u razgovoru postavio dosta potpitanja. Ponudio mi je da budem formalni savjetnik u MZOS. Odbio sam ga rekavši da se ne želim baviti politikom u znanosti i da to neću prihvatiti. Zamolio me je da surađujemo na raznim znanstvenim projektima no odgovorio sam da ni to ne mogu prihvatiti zbog moje djece s kojima želim provesti što više vremena. Iskreno, bio sam umoran od tih svih napada kojima sam u Hrvatskoj bio izložen od 2006.-2010. godine i od svega mi je bio potreban mali odmak. Nakon tog razgovora nikada nisam prihvatio ni jednu javnu funkciju tijekom Vlade premijera Milanovića ni u kojem odboru u MZOS i znanstvenim institucijama i odbio sam sve ponude. Prema tome, nema i ne može biti bilo kakvih primisli da sam bio bilo kakav savjetnik: formalni ili neformalni, poluformalni ili plaćeni u MZOS ministra Jovanovića. Slična je situacija bila prije dva tjedna ali tada sam razgovarao s premijerom Plenkovićem. Ured predsjednika Vlade RH nazvao me 03. siječnja 2017. godine. Razgovor je bio ugodan. Na moje komentare o opasnostima koje plagiranje ministra znanosti donosi, prvenstveno mladima u RH, premijer, gospodin Plenković nije dao jasan odgovor. Tek mi je rečeno da osobno poznaje ministra Barišića, da se radi o maloj grešci u fusnoti i da je on odgovoran ministar. Razgovarali smo i o premijerovim idejama o širem uključivanju stručnjaka u reformu obrazovanja u Hrvatskoj pri čemu mi je ponuđeno da sudjelujem u Savjetničkom tijelu pri Vladi RH koje bi trebalo iznjedriti promjene u obrazovnom sustavu u Hrvatskoj. Odbio sam prijedlog jednostavno zbog nedostatka vremena za tako odgovornu funkciju. Na kraju našega razgovora imao sam potrebu naglasiti da kao odgovorni znanstvenik neću moći prešutjeti činjenice koje potvrđuju plagiranje od strane ministra znanosti. Zamolio sam premijera da se fokusiramo na kulturu komunikacije temeljem činjenica kako bi se izbjegli osobni napadi i sukobi u javnosti zbog mojih iskustava iz 2006. godine. Premijer se složio i pozvao me na kavu pri mojem slijedećem dolasku u Zagreb kako bi se i osobno upoznali. Zahvalio sam i time je razgovor bio završen. Zaključno: NIkada nisam bio savjetnik niti jednom političaru u Hrvatskoj. Najprije bih želio opisati kako sam se uopće našao u situaciji gdje me javno blate neki kolege znanstvenici, političari i njihovi poslušnici umjesto da uživam i promoviram svoje najnovije znanstveno otkriće objavljeno prije par dana. Otkrili smo da su bakterije Salmonele pametne i da vrlo precizno uništavaju imunološku obranu našeg organizma te na taj način mogu uzrokovati smrtne slučajeve kod trovanja hranom.
Postaje mi jasno da ću se morati ogoliti da pokažem tko sam i što sam, premda neki ljudi ne vjeruju ni kada Vam stave ruku u otvorenu ranu, ne slušaju argumente, funkcioniraju po principu tko nije s nama taj je protiv države Hrvatske. No mene zanima da istinu sazna ona većina građana koja šuti i izloženi su političkim i medijskim manipulacijama. Stoga slijede podaci o mom angažmanu u ovom slučaju, kronološki sa par natuknica iz prošlosti da se bolje razumije kontekst, moja razmišljanja i moje želje.
hr.n1info.com/a174055/Vijesti/Ivan-Djikic-za-N1-o-Plenkovicu-i-Barisicu.html dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/ivan-djikic-poslao-petrovu-i-plenkovicu-psmo-s-dokazima-barisiceva-plagiranja---463839.html www.express.hr/top-news/njemacka-nikad-ne-bi-tolerirala-slucaj-kao-barisicev-8806# www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/dikic-premijeru-i-predsjedniku-sabora-uputio-jos-jedno-otvoreno-pismo-plagiranje-je-prosirena-i-opasna-prijetnja-hrvatskom-drustvu/5540607/ dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/ivan-djikic-upozorava-plagijatori-svih-boja-danas-rade-na-nekim-od-najodgovornijih-javnih-funkcija-u-vladi-i-saboru---464468.html Sjedim u zračnoj luci Frankfurt čekajući let za San Francisco. Posljednja dva dana preletio sam skoro 20 000 km da bih obranio centar izvrsnosti za Goethe Sveučilište u Frankfurtu. Od 48 sati spavao sam svega 5 no moj mozak ne staje. Otvaram Internet, dobivam puno e-mailova, ne mogu se fokusirati na čitanje, gledam u Lufthansin logo koji me podsjeća na letenje koje volim. Tamo negdje na visini od 11 000 metara odlučio sam pisati blog o svojim razmišljanjima o Hrvatskoj. Ispred mene je deset sati leta bez interneta…
|
ivan đikićhrvatski znanstvenik posvećen obrazovanju mladih i popularizaciji znanosti Archives
August 2017
Categories |
RSS Feed