Ivan Đikić blog
  • Blog
  • Zapisi o Hrvatskoj
  • Get In Touch
  • Blog
  • Zapisi o Hrvatskoj
  • Get In Touch

Zapisi o Hrvatskoj

Odgovor Augsburg Sveučilišta na članak u JL

2/8/2017

0 Comments

 
Tijekom jutra pokušao sam dobiti sve relevantne informacije na Sveucilistu Augsburg. Ombdusman i predsjednica Sveucilista su odsutni, no kroz razgovor s prof Hofmannom, dekanom Filozofskog fakulteta Sveucilsita u Augsburgu saznao sam da on nije bio upoznat s bilo kakvim sluzbenim odlukama o slucaju Barisic. Provjerio je situaciju, nazvao me te objasnio da prema njegovim saznanjima glavna odluka povjerenstva jos nije donesena, te me obavijestio da ce uskoro ici u javnost izjava Sveucilista u kojoj se tvrdi da konacna odluka jos nije donesena i da cemo tek sredinom rujna moci dobiti uvid u sve informacije o slucaju Barisic. U prilogu je i sluzebni email koji sam dobio od PR Sveucilista u Augsburgu. Netipicno je da predsjednica Sveucilista salje pisma bez konkretnih obrazlozenja u slucaju plagiranja. Standard je da se donese odluka koja se tada prema paragraphu 8 mora poslati svim relevantnim cimbenicima s objasnjenjem. Zasto se postupilo u ovom sucaju drukcije i zasto je to kratko pismo ministar Barisic upotrijebio za napad na druge osobe umjesto da se fokusira na konkretne cinjenice nije mi jasno. Osim toga  dekanu Sveucilista u Augsburgu je bilo nezamislivo da gospodin Barisic moze javno prozivati  osobe koje su moguce podnijele prijavu te je odbio bilo kakvu mogucnost da je to poteklo od strane Sveucilista u Augsburgu. 

0 Comments

Komentar na članak u JL: "Augsburg potvrdio: Barišićev  rad nije autoplagijat"

2/8/2017

0 Comments

 
Informaciju o ovom članku primio sam sinoć kasno i radi informiranja javnosti prilažem sve dostupne informacija koje su mi do sada poznate:

Osobno nisam upoznat sa službenim detaljima odluke istražnog povjerenstva Sveučilišta u Augsburgu, a očigledno nije niti gospodin Barišić jer ih nije objavio ili ih je primio ali ih ne želi javno objaviti. Stoga prije donošenja bilo kakvih javnih zaključaka treba pričekati objavljivanje službene odluke istražnog povjerenstva Sveučilišta u Augsburgu, a koja će sadržavati i obrazloženje donesenog stava.

 Prema dosadašnjim spoznajama glavni problem u izradi doktorata gospodina Barišića jest kopiranje i prevođenje paragrafa iz njegovog magisterija te objavljenih znanstvenih radova u Hrvatskoj za izradu njegovog doktorata u Njemačkoj, a bez citiranja originalnog izvora istih članaka unutar doktorata. Na taj način je stekao dvije akademske titule: magisterij i doktorat za skoro identični znanstveni doprinos. Takav postupak, poznat pod nazivom "autoplagijat", nije u skladu s etikom u znanstvenom radu, jer se objavljeni izvorni znanstveni rad neistinito prikazuje još jednom kao izvorni znanstveni rad. 

 Sveučilište u Augsburgu u svom postupanju u vezi s nepoštenjem u znanstvenom radu oslanja se na preporuke Deutsche Forschung Gemainschaft (DFG). U preporukama DFG-a nije obrađen autoplagijat kao vrsta neetičnog postupka u znanosti, u čemu DFG kasni za najnovijim europskim dokumentima o znanstvenoj čestitosti. Shodno tome, pismo predsjednice Sveučilišta u Augsburgu, prof. dr. Sabine Doering-Manteuffel, a na temelju kojeg je napisan ovaj članak u JL, nigdje niti ne spominje odluku o autoplagijatu gospodina Barišića. Zašto onda gospodin Barišić u svim izjavama stalno spominje autoplagiranje te zašto je u naslovu napisano da Barišićev rad nije autoplagijat? Gospodin Barišić namjerno ističe autoplagiranje kao glavnu temu u hrvatskim medijima jer zna da za to ne može biti okrivljen u Njemačkoj. No u isto vrijeme izbjegava govoriti o konkretnim problemima s necitiranjem prije objavljenih radova koje su uočeni u izradi njegova doktorata.

 Gospodin Barišić je već nekoliko puta iznio u javnost informacije o "njemu poznatom identitetu" osoba koje su ga prijavile Sveučilištu u Augsburgu. Identitet prijavitelja ili "zviždača” u etičkim postupcima zaštićen je na sveučilištima u Njemačkoj, kao i u mnogim drugim demokratskim zemljama koje su odane poštivanju etičkih vrijednosti.  Gospodin Barišić, javnim objavljivanjem imena prijavitelja, s pozicije ministra u veljači 2017., kao i sadašnjim javnim istupima opetovano  pokazuje svoje nepoznavanje osnovnih principa akademske etike, a da o nedostatku njegove brige za budućnost etičkih postupaka u Hrvatskoj, kao bivšeg ministra znanosti i obrazovanja, niti ne govorimo. Naime, čuvanje identiteta prijavitelja u uskom krugu osoba odgovornih za provođenje etičkih postupaka je neophodna kako bi osobe koje uoče nepravilnosti mogle bez straha za svoj profesionalni i privatni život prijaviti svoju sumnju u neetičko djelovanje te tako osiguravati vjerodostojnost znanosti i doprinositi kontinuiranoj izgradnji kvalitetnijeg društva.

 Sličan medijski pristup bio je kod potvrđenog plagiranja američkog  filozofa Schlessingera od strane gospodina Barišića. Prijavu za plagiranje koju su protiv Barišića 2011. podnijela četvorica filozofa Sveučilište u Splitu je odbacilo bez ikakva obrazloženja, no nakon što je Schlessinger i osobno potvrdio da je njegov rad plagiran,  tadašnji ministar Barišić se osobno ispričao Schlesingeru zbog navodne tipografske pogreške. Nakon toga je i Saborski odbor za etiku u znanosit potvrdio da je taj rad gospodina Barišića prema etičkim normama plagijat. nakon toga je doslo do napada od strane gospodina Barišića na članove odbora koji su utvrdili postojanje plagijata. Stoga mislim da je i u ovom slučaju grešaka u izradi doktorata potrebno da Sveučilište u Augbsburgu javno obznani svoje nalaze i tek nakon toga ćemo moći reći postoje li etičke greške u izradi doktorata gospodina Barišića ili ne.

 Odgovornost novinara u demokratskim društvima, prilikom objavljivanja članaka, neizostavno uključuje uvažavanje prava osoba, koje su u članku spomenute ili činjenično napadnute, na iznošenje njihovog mišljenja ili dodatnih činjenica kao odgovora na iznesene tvrdnje. Bilo bi mi jako drago da sam bio kontaktiran of gospodina Körblera za izjavu prije objavljivanja ovog članka u kojem je izneseno nekoliko grubih uvreda i neistina o mom razgovoru s premijerom RH te motivima i djelovanju u borbi protiv plagiranja u Hrvatskoj. Objavljivanje moje izjave u istom članku omogućilo bi pravovremeno, a ne zakašnjelo, te balansirano, a ne jednostrano, informiranje građana. Umjesto od strane gospodina Barišića insceniranih napada i uvlačenje politike u akademski život, gdje joj nije mjesto, imali bi raspravu o konkretnim greškama kod izrade doktorata gospodina Barišića te konkretnoj odluci Sveučilišta u Augsburgu.

 O svim dodatnim detaljima javnost će biti obavještena čim budem u mogućnosti dobiti i proučiti službene informacije sa Sveučilišta u Augsburgu.

0 Comments

O plagiranju

22/5/2017

0 Comments

 
Stjepan Mohorovičić (1890.-1980.) o plagiranju (1938.)
 
U članku "Što da posmatramo na nebu i čime možemo koristiti nauci? (Svršetak)" objavljenom u časopisu Saturn. 1938;4(9-10):248 napisao je:
 
"... upozoriti moramo ponovno, da je za uspješni rad uz ljubav za nauku potrebna ozbiljnost i savjesnost, te apsolutna mirnoća kod posmatranja i velika doza autokritike.
Na ovome mjestu treba izričito da opomenemo početnike, da se ne daju zavesti ni pod koju cijenu tako daleko, da plagiraju tudji rad. Ovakova nesavjesnost uvijek se grdno osvećuje uništenjem vlastite karijere, a plagijator je čovjek kojega svi s pravom preziru i kojega se svi čestiti naučni radnici s pravom klone i boje. Plagirati nesmije se ni privatna saopćenja ni izvatke cijelih rečenica ili rezultata bez navoda vrela, jer je to znak nepoštenja i nekulture!"

Tako je zborio profesor Stjepan Mohorovičić, sin Andrije Mohorovičića još daleke 1938. godine. Zahvala G. Ivaniševiću na komentaru.
0 Comments

Tjedan prepun događaja

22/5/2017

0 Comments

 
Zanimljiv tjedan na TEDxZg (Vrhunski organizirano) i gostovanje u nedjeljom u 2. te posjeta Cambridgeu, Frankfurtu i Glasgowu.

TedxZG: 
https://www.flickr.com/photos/tedxzagreb/albums

http://www.samopozitivno.com/ekskluzivan-intervju-s-prof-dr-sc-ivanom-dikicem-mozemo-li-bakterija-uciti-kreativnosti/

Nu2 nastup: 
 
https://www.reddit.com/r/croatia/comments/6bafb2/nedjeljom_u_2_ivan_%C4%91iki%C4%87/?utm_content=comments&utm_medium=hot&utm_source=reddit&utm_name=Croatia

Osim toga promovirali smo i poruke peticije protiv plagiranja u Hrvatskoj PORTALI:
http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/stop-plagiranju-u-hrvatskoj-dikic-tvrdnja-premijera-plenkovica-da-ja-ne-moram-raditi-u-hrvatskoj-je-katastrofalna/6064889/
https://www.vecernji.hr/vijesti/ikic-plagijatori-jednostavno-ne-mogu-obnasati-visoke-funkcije-1169826
https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/znanstvenik-ivan-djikic-na-konferenciji-stop-plagiranju-u-hrvatskoj---476565.html
http://vijesti.hrt.hr/388102/predstavljena-peticija-stop-plagiranju-u-hrvatskoj
http://www.telegram.hr/politika-kriminal/ivan-dikic-kaze-kako-plagiranja-ima-svugdje-ali-kako-je-u-hrvatskoj-problem-kako-se-protiv-toga-borimo/
http://hr.n1info.com/a196866/Vijesti/U-Saboru-Ustavnom-sudu-i-u-Vladi-su-potvrdjeni-plagijati.html
http://balkans.aljazeera.net/vijesti/hiljade-gradana-hrvatske-protiv-plagiranja
http://www.24sata.hr/news/u-saboru-ustavnom-sudu-i-u-vladi-su-potvr-eni-plagijatori-524463
http://net.hr/danas/hrvatska/hrvatski-znanstvenik-dikic-imamo-potvrdene-plagijate-u-saboru-ustavnom-sudu-i-vladi/
http://www.republika.eu/novost/64999/dikic-imamo-vise-od-11.400-potpisa-i-trazimo-nultu-toleranciju-prema-plagiranju
https://hrvatska-danas.com/2017/05/15/dikic-ocekujem-da-se-komunikacija-s-premijerom-vrati-na-kulturnu-razinu/
http://www.civilnodrustvo.hr/predstavljena-peticija-stop-plagiranju-u-hrvatskoj/
http://www.portaloko.hr/clanak/-tisuce-gradana-potpisalo-peticiju-stop--plagiranju-u-hrvatskoj/0/93893/
http://www.glas-slavonije.hr/333079/1/Stop-plagiranju
http://www.dalmacijanews.hr/clanak/y0ew-u-saboru-ustavnom-sudu-i-u-vladi-su-potvrdeni-plagijati
http://www.ezadar.rtl.hr/dogadaji/2675001/djikic-zahtjevamo-od-vlade-i-sabora-nultu-toleranciju-prema-plagiranju/
http://www.prvi.hr/prvi-hr/vijesti-prvihr/dikic-imamo-vise-od-11-400-potpisa-i-trazimo-nultu-toleranciju-prema-plagiranju
http://www.autonomija.info/hiljade-gradana-hrvatske-protiv-plagiranja.html
http://aa.com.tr/ba/balkan/ivan-%C4%91iki%C4%87-nedopustivo-da-je-ministar-obrazovanja-potvr%C4%91eni-plagijator-/818626
http://yuestrada.com/vesti/news/192401/hrvatski-znanstvenik-dikic-imamo-potvrdene-plagijate-u-saboru-ustavnom-sudu-i-vladi
Komentar ministra Barišića:
http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/486090/ministar-zbog-kojeg-je-pokrenuta-peticija-stop-plagiranju-u-hrvatskoj-podrzavam-peticiju-ali-ne-osjecam-da-se-odnosi-na-mene
http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/ministar-barisic-o-plagiranju-mislim-da-je-javna-kleveta-puno-veci-problem---476615.html
http://vijesti.hrt.hr/388165/ministar-barisic-podrzavam-peticiju-protiv-plagiranja
https://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/on-nema-nista-s-tim-barisic-podrzao-peticiju-protiv-plagiranja-ali-ne-osjeca-da-se-odnosi-na-njega-1025505/
TV:
HRT Hrvatska uživo (gost Vesnica Garašić, od 04:20): http://www.hrt.hr/enz/hrvatska-uzivo/388137/
HRT Dnevnik (prilog Sunčice Findak, od 16:45): http://www.hrt.hr/enz/dnevnik/388140/
RTL Danas (prilog od 21:09): http://www.sada.rtl.hr/info-i-magazini/rtl-danas/165561/
RADIO:
Aktualni 101 (od 05:05): http://www.radio101.hr/node/14838
Media servis Vijesti Plus (od 09:01): http://www.mediaservis.hr/index.php/audio-vijesti/item/98624-98624-vijesti-plus

Intervju u Globusu k: http://www.jutarnji.hr/globus/Globus-zivot/ivan-dikic-premijeru-sam-objasnio-da-je-plagiranje-neprihvatljivo-za-rh-on-mi-je-rekao-da-idem-u-javnost-a-onda-me-optuzio-da-sam-savjetnik-oporbe/6102403/

0 Comments

Ovo je slobodna zemlja

2/5/2017

0 Comments

 
Pročitao sam otvoreno pismo bivše premijerke gospođe Jadranke Kosor na njenom blogu jadrankakosorblog.wordpress.com/2017/02/16/ovo-je-slobodna-zemlja/
​
Ovim putem joj se zahvaljujem na toplom pismu i razumijevanju situacije u kojoj sam se našao vođen svojom željom da se borim za bolju i uspješnu zemlju u kojoj sam odrastao i koju iskreno volim.
Istinski  domoljubi Hrvatsku žele napraviti ljepšom i uređenijom i tom idealu teže iskreno i bez kalkuliranja, ulažu svoje vrijeme i energiju te se izlažu i neugodnostima i napadima od osoba koji prečesto iskorištavaju Hrvatsku za osobne probitke i novčane interese.  Osobama koji ne vide dalje od interesa svoje ruke teško je shvatiti da mogu može već 15 godina raditi besplatno sa studentima u Splitu iz čistog zadovoljstva.
Takvo angažirano ulaganje u mlade u Hrvatskoj nije bez spoznaja i iskustva o prevarama,  pokvarenostima i napadima koje su dio svakodnevnog folklora u Hrvatskoj nego su izraz poštovanja i brige prema djeci onih malih i normalnih ljudi koji čine Hrvatsku dragom i ugodnom življenju.
​Nažalost broj talentiranih i obrazovanih mladih koji napuštaju zemlju je svakim danom sve veći i danas je uistinu alarmantan. Iz osobnog iskustva mogu posvjedoćiti - od početka ove godine (unutar 4 mjeseca) dobio sam već 9 aplikacija studenata koji žele otići iz Hrvatske. Nikada se do sada to nije događalo u tolikom broju. Iako ih potpuno podržavam u obrazovanju u inozemstvu i ostvarivanju svojih talenata nadam se da će se jednog dana vratiti i uložiti dio svog znanja za stvaranje bolje Hrvatske.

0 Comments

Podrška studentima i profesorima Hrvatskih studija

26/3/2017

0 Comments

 

​ Vaša trenutačna sudbina malo koga ostavlja ravnodušnim u Hrvatskoj.  Uistinu je teško razumjeti zašto je  Senat Sveučilišta u Zagrebu izglasao nultu upisnu kvotu za akademsku godinu 2017/2018 na studiju filozofije Hrvatskih studija. U nedavnom razgovoru s nekoliko kolega iz Hrvatske  pokušao sam saznati činjenice i razloge koji su doveli do ove situacije. Postavljao sam logična pitanja: da li je studij imao loše rezultate, financijske probleme, možda su bili prisutni etički problemi u radu profesora, no svi odgovori su bili negativni.  Saznao sam da Odsjek za  filozofiju na Hrvatskim studijima ima komparativno bolje rezultate nego drugi odsjeci za filozofiju u Hrvatskoj (http://srednja.hr/Studenti/Vijesti/Sveuciliste-u-Zagrebu-ukinulo-najbolji-studij-filozofije-po-kriteriju-citiranosti-profesora#).
​
Takvi stručni uspjesi, interes studenata, najbolje recenzije prema međunarodnim kriterijima nisu slučajne nego su posljedica ulaganja, profesionalnosti i zajedničkog rada studenata i profesora. Kako objasniti onda da privremeni pročelnik Hrvatskih  studija, izv. prof. dr. sc. Mario Grčević, mirno nastavlja raditi kao da se ništa dogodilo nije, a de facto je otvorio put k ukidanju studija filozofije bez ikakvog suvislog obrazloženja? Naime, on se osobno u Senatu založio za upisnu kvotu 0 –  suprotno jednoglasnoj odluci privremenog stručnog vijeća. Kako opisati takvo ponašanje najodgovornijih za budućnost obrazovanja mladih u Hrvatskoj? Postoji li ikakva javna, akademska odgovornost za takav rad?

Vaše znanje i talenti predstavljaju budućnost zemlje u kojoj bi rad i stručnost trebali biti temelj napretka i sretnog života. O tome slušamo svaki dan u medijima i na raznim forumima. Primjerice u nedavnim istupima gospodina Plenkovića premijera Vlade RH na skupu ”Hrvatsku kakvu trebamo” govorio je o Hrvatskoj koja treba obrazovane pojedince i koja treba biti prosperitetna i uređena zemlja jednakih mogućnosti za sve.  www.vecernji.hr/hrvatska-kakvu-trebamo/plenkovic-trebamo-hrvatsku-obrazovanih-ljudi-koji-ce-svoje-ambicije-moci-ostvariti-u-domovini-1157399.

Međutim, svakodnevni rad i život u Hrvatskoj je prečesto suprotan tim izjavama. Vaš primjer najbolje pokazuje koliko su isprazna obećanja namijenjena manjoj grupici salonskih slušača, dok u pozadini odgovorni ljudi u Ministarstvima i na Sveučilištima, prečesto primitivno i grubo, zloupotrebljavaju svoje funkcije za osobne probitke, napredovanja,  nekritičko raspodjeljivanje javnih materijalnih sredstava s kojima raspolažu i podržavanje raznih interesnih grupa, a posljedično protiv boljitka mladih u Hrvatskoj.

Iako mnogi ne razumiju kompleksnost problema koje ste naslijedili iz prošlosti Hrvatskih studija (opisano u http://www.jutarnji.hr/vijesti/obrazovanje/prica-o-hrvatskim-studijima-ruse-ih-isti-oni-koji-su-ih-stvarali-kljuc-u-bravu-hrvatskih-studija-mogli-bi-staviti-njegovi-prvi-celnici/5812947/, te http://www.dnevno.hr/kolumnisti/jure-zovko/hrvatski-studiji-pod-strogom-kontrolom-rektorata-u-zagrebu-1011825/), očigledno je da ovom slučaju odluke nisu donesene na razini koja zadovoljava akademske vrijednosti.  A takve odluke ugrožavaju budućnost mladih, njihovo pravo na  pristup najboljim studijima, ali i karijere profesora i njihovih obitelji.

Lijepo je vidjeti da ste dobili podršku gotovo svih studenata HS - to je velika snaga, i želja mi je da vas podrže i sve druge studentske organizacije na cijelom Sveučilištu u Zagrebu, kako bi se bar donekle uklonio gorak okus nepravde, a koju su dekani drugih fakulteta Sveučilišta u Zagrebu načinom svog glasovanja na sjednici Senata napravili. Vi, kao ujedinjeni studenti Sveučilišta u Zagrebu, imate puno pravo tražiti zaštitu svakog studenta, kvalitetnije studiranje, kao i  preispitivanje rada i po potrebi udaljavanje s pozicija onih koji su plaćeni (primarno porezima vaših roditelja) da se brinu za Vaš napredak i osiguraju Vam kvalitetno obrazovanje, a svoj zadatak ne obavljaju. Pokrenuta je i podrška profesorima HS koji su ušli u štrajk zbog grubog kršenja njihovih prava na rad. I njima je neophodna bezrezervna podrška profesora drugih fakulteta na Sveučilištu u Zagrebu. Sve sindikalne podružnice mogu biti jedinstvene u zahtjevu da dekani objasne na temelju kojih objektivnih činjenica, argumenata i odgovorno provedenih analiza su glasali za ukidanje studija filozofije na Hrvatskim studijima.

Zbog svega iznesenog Vaša situacija jest i svojevrsni test za građane Hrvatske koji u Vama mogu jasno vidjeti svoju sudbinu i budućnost svoje djece. Ukoliko uspiju poraziti i pogaziti studente i profesore Hrvatskih studija, biti će to još jedna pobjeda primitivizma nad obrazovanjem u Hrvatskoj koja će dodatno trasirati jednosmjerni put mladih prema inozemstvu i novim životima daleko od Hrvatske.

Poznavajući podatke koje je prezentirao ugledni demograf Anđelko Akrap, vjerujem da nitko od odgovornih u Hrvatskoj ne bi smio ostati ravnodušan i ne napraviti bar nešto da se taj pogubni trend prekine:
  • U jednom desetljeću (2001-2011) Hrvatska je izgubila više od 150.000 ljudi. Većinom se radi o radno sposobnim, mladim i školovanim osobama, i često obitelji s malom djecom.
  • Predviđa se da će do 2019 godine iz Hrvatske u druge zemlje EU otići 190.000 radno sposobnih građana.
  • Hrvatska sada ima samo 4,05 milijuna stanovnika. Predviđa se da će do 2050. godine imati između 3,2 do 3,5 milijuna stanovnika, što je gubitak od ogromnih 20% cjelokupnog stanovništva. Pitanje je koliko će tada biti radno sposobnih građana u Hrvatskoj te tko će osiguravati socijalna davanja, mirovine i bazično zdravstveno osiguranje?
Nedavno je predsjednica RH gospođa Grabar-Kitarović  izjavila: ’Hrvatska stari, umire i odumire. Ključ je uspjeha u našim nastojanjima za demografskom obnovom i promjena mentaliteta. Kad shvatimo da ulaganje u djecu i mlade nije trošak, nego investicija, neće biti straha za hrvatsku budućnost’. Dodala je da će prihvatiti svaki konstruktivan prijedlog, bez obzira s koje strane došao.
Premijer Plenković također poručuje mladima: Trebamo Hrvatsku obrazovanih ljudi koji će svoje ambicije moći ostvariti u domovini.

Ovim obraćanjem pozivam i premijera Vlade RH i predsjednicu RH da aktivno pomognu rješavanju problema studenata na Hrvatskim studijima jer će na taj način najbolje dokazati da svoje riječi pretvaraju u djela na korist i dobrobit  mladih u Hrvatskoj.
0 Comments

Hvala Zvjezdana

4/3/2017

0 Comments

 
 
Dugo sam razmišljala oglasiti li se ili ne, obznaniti ili ne obznaniti neke javnosti nepoznate detalje dugogodišnjeg prijateljstva s prof. dr. Ivanom Đi
kićem i njegovom obitelji. Osjećala sam se kao u nekoj vrsti raskoraka između Ivana kakvog ga zbiljski znademo i Ivana kakvim ga danas neki besramno etiketiraju, prikazuju, osuđuju njegove riječi predbacujući mu javni istup za koji je bio svjestan kako će u našem društvu prepunom hipokrizije platiti određenu cijenu. I to ponajviše od onih koje plaši vlastita slabost i napuštanje sigurne postaje u kojoj se odbacuju i same primisli na bilo koju vrstu introspekcije. 
Živimo u doba koje ne uznosi ono što neke ljude, priznali ili ne, ipak čini velikima. Izbjegavanje teškoća koje predstavljaju realnost našeg života pruža nam određenu udobnost koja, više ili manje, jamči život bez stresa stavljajući nas u epizodnu ulogu dragovoljnog pristanka na odricanje od sebe samih. Sve do ponižavajućeg samopožrtvovanja u kojemu naposljetku, kao takvi, postajemo predmetom sažaljenja čitavog društva.
Na takvu stazu života, Ivan kakvo ga znademo, nikada neće pristati. Nikada se neće povući pred nepravdom niti se sakriti iza čvrstih i sigurnih vrata. Svjestan činjenice kojom iskrenost najčešće donosi brojne okrutnosti on će i nadalje izlažući se kojekakvim osudama ostati slobodnih misli lišen bilo kakvih dugovanja prema drugima. I neće pristajati na kompromise unutar društva koje umjesto da se ponosno nadmeće u izvrsnosti, krajnje se sramotno odmiče od iskrenosti.
Hillel reče: 
Ako nisam za sebe, tko će biti za mene? 
Ako sam pak samo za sebe, što sam onda? 
 I ako ne sada, onda kada?
Zvjezdana Stančić

P.S. Dobrohotnošću Ivana postavljam fotografije iz privatnog albuma kako bi kojekakvi nevjerni Tome razumjeli da svaka medalja ima dvije strane. Među inima našim obiteljskima u albumu su i fotografije roditelja i djeca kojima je Ivan nesebično pomagao, proslave Božića i ostalih blagdana za djecu iz osiromašenih obitelji, silni darovi kojima se beskrajno radovao donoseći ih za djecu u Civitas, domjenci za mališane s teškoćama, Ivanove posjete udrugama koje se bave djecom s invaliditetom… I sve bez medijske pompe. S Ivanom sam obilazila razne seoske škole, nerijetko je uzimao renta car (naravno o svome trošku) da bismo obišli i stigli do sviju onih koji su ga čekali. Ne jednom je isključivo na vlastiti trošak dolazio u Zagreb kako bi u potpunosti besplatno održao brojna predavanje za učenike, pedagoge, ravnatelje škola iz sviju dijelova Lijepe naše. Ne jednom su i mene mnogi noću budili tražeći možebitni spas za svoje bolesne. Ivan se nikada na te vapaje nije oglušio. Na kraju, on i nitko drugo nego on, je prvi osmislio projekt kojime su vrhunski znanstvenici ( ne asistenti ili studenti) ulazili u odgojno obrazovne ustanove kako bi motivirali djecu za što višu izobrazbu i promovirali znanost dok si danas neki drugi čak i te vrste zasluga prisvajaju. Sramotno je da je čak i taj projekt bio ne jednom odbačen od strane kojekakvih nazovi povjerenstava. Uostalom to isto se dogodilo i ove godine kada je nositeljica sc. projekta trebala biti jedna vrhunska hrvatska svjetski priznata znanstvenica.
https://www.facebook.com/media/set/…
0 Comments

Od razgovora do prekida rada u Splitu 

4/3/2017

0 Comments

 
Kako sam od profesionalnog razgovora s premijerom Plenkovićem došao do odluke da napuštam znanstveni angažman na Medicinkom fakultetu u Splitu, te nastavljam s radom s mladima u Frankfurtu i javnim radom u Hrvatskoj. Relevantni linkovi:

hr.n1info.com/a173108/Vijesti/Otvoreno-pismo-Ivana-Djikica-Plenkovicu-Barisic-ne-moze-biti-ministar.html

www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/ivan-dikic-poslao-pismo-premijeru-plenkovicu-barisic-je-pokazao-da-ne-moze-odgovorno-i-strucno-obavljati-vodecu-ulogu-u-obrazovnom-sustavu/5496671/
​

dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/ivan-djikic-poslao-petrovu-i-plenkovicu-psmo-s-dokazima-barisiceva-plagiranja---463839.html

dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/ivan-djikic-upozorava-plagijatori-svih-boja-danas-rade-na-nekim-od-najodgovornijih-javnih-funkcija-u-vladi-i-saboru---464468.html

www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/dikic-premijeru-i-predsjedniku-sabora-uputio-jos-jedno-otvoreno-pismo-plagiranje-je-prosirena-i-opasna-prijetnja-hrvatskom-drustvu/5540607/

dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/pokrenuta-peticija-stop-plagiranju-u-hrvatskoj-medju-inicijatorima-ivan-djikic---465578.html



www.vecernji.hr/hrvatska/dikic-napustam-hrvatsku-kao-znanstvenik-nastavit-cu-borbu-protiv-plagiranja-1149263

www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/znanstvenik-ivan-dikic-odlazi-zbogom-hrvatska-odlazim-zbog-splitskog-rektora-andelinovica-i-premijera-plenkovica/5626883/

www.index.hr/vijesti/clanak/brojke-pokazuju-koliku-je-stetu-plenkovic-nanio-hrvatskoj-protjerivanjem-djikica/950737.aspx

www.vecernji.hr/hrvatska/javio-se-rektor-zbog-kojeg-je-dikic-odlucio-otici-iz-hrvatske-1149524

www.index.hr/vijesti/clanak/video-ovo-je-izjava-zbog-koje-djikic-napusta-hrvatsku/950181.aspx

www.vecernji.hr/hrvatska/dr-janos-terzic-iz-laboratorija-za-tumore-pa-sto-ako-sam-dikicev-kum-1149681

dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/ivan-djikic-poslao-otvoreno-pismo-premijeru-plenkovicu-odlazim-iz-hrvatske---466722.html



www.index.hr/vijesti/clanak/licemjerni-barisic-o-odlasku-djikica-nema-puno-takvih-znanstvenika/950531.aspx

www.index.hr/vijesti/clanak/znanstvenici-o-odlasku-djikica-steta-koju-je-plenkovic-nanio-hrvatskoj-mjerit-ce-se-desetljecima/950280.aspx

www.vecernji.hr/hrvatska/ako-su-dikic-i-zovko-u-pravu-barisic-je-bivsi-1148846

www.dnevno.hr/kolumnisti/jure-zovko/kritika-kao-bitan-segment-demokratskog-drustva-1005690/

​
http://www.jutarnji.hr/life/znanost/ivan-dikic-samo-za-jutarnji-zasto-odlazim-meni-je-hdz-blizi-od-sdp-a-ali-ako-netko-krade-i-vara-svjetonazor-mi-je-na-zadnjem-mjestu/5649899/​

www.vecernji.hr/hrvatska/ivan-dikic-povuce-li-plenkovic-izjave-vracam-se-u-hrvatsku-1152269

dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/tuzan-dan-za-hrvatsku-znanost-ili-politicki-spin-sto-znanstvenici-misle-o-odlasku-djikica---466884.html

www.vecernji.hr/hrvatska/izgnali-ivana-dikica-sad-mogu-u-utrku-za-50-milijuna-eura-1149706

kampus.hr/zasto-je-dikic-morao-otici-iz-hrvatske-jer-je-svinjama-draze-blato-od-ciste-vode/

www.index.hr/vijesti/clanak/plenkovicu-jedan-djikic-vrijedi-vise-od-cijele-tvoje-vlade/950329.aspx
​

www.vecernji.hr/hrvatska/zemlja-koja-kroz-blato-provlaci-znanstvenika-poput-dikica-ni-sama-ne-moze-bolje-proci-1151387


0 Comments

Preporuka za čitanje

3/2/2017

0 Comments

 
www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/ostalo/prilozi-graana/25923-s-kutlesa-formalizam-u-slucaju-barisic.html 
Citiram: Naravno da su priče o znanstvenoj izvrsnosti zasad još uvijek šuplje priče za obmanjivanje. Dok god bude ovako mladi stručnjaci će odlaziti i neće se vraćati jer ni u znanstvenoj zajednici ni u državi stvari ne funkcioniraju kako treba. Mnoge stvari nisu sređene, financiranje znanosti je veliki problem, čisti računi, tj. transparentno javno poslovanje jedva da postoji, privatni interesi i borba za novac i pozicije su dominantna stvar itd. Zato se i događa da se na važne položaje odabiru podobni ljudi koji će biti spremni odraditi posao radi „viših ciljeva“.
Neki su u akademskoj zajednici umreženi i vrlo vješti u izvlačenju novaca kao što je primjer tzv. Znanstvenih centara izvrsnosti (ZCI). Mnogi voditelji i članovi ZCI potpisnici su potpore ministru Barišiću. Bilo bi dobro kada bi se oni založili za transparentnost kada se radi o njihovim ZCI, tj. da i porezni obveznici barem znaju, ako već ne mogu odlučivati, kako su ti ZCI formirani, tko su im voditelji i tko suradnici, koliko su novaca dobili, kako su i zašto neki potencijalni ZCI otpali i sl.? Je li tu sve čisto?
0 Comments

Javni apel protiv plagiranja - poruka iz srednja.hr

2/2/2017

0 Comments

 
Uvijek se isplati boriti za ideale i uvjerenja, te biti uporan. Pokrenuli smo peticiju STOP plagiranju. www.ipetitions.com/petition/stop-plagiranju-u-hrvatskoj
Poruka mladih iz srednja.hr - Dosta je bilo - srednja.hr/Novosti/Hrvatska/Dosta-je-bilo-Naveliko-se-potpisuje-peticija-Stop-plagiranju-u-Hrvatskoj#
Picture
0 Comments

Poruka iz Hrvatske i interview u NL

29/1/2017

2 Comments

 
U prilogu je nedjeljni interview za NL. www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Ivan-Dikic-Plenkovic-se-mora-ugledati-na-Merkel-a-cijela-Hrvatska-mora-se-probuditi?meta_refresh=true

Spomenuo sam i ovu poruku koju sam dobio prije par dana iz Hrvatske:
Čuvajte osmijeh, ne dajte integritet i budite i dalje inspiracija. Ne mogu oni bit' toliko bezobrazni, koliko ste vi uporni i pametni.

2 Comments

Zašto mala grupa znanstvenika u Hrvatskoj podupire ministra i njegov plagijat?

28/1/2017

1 Comment

 
Prije nego sam se uključio u rasprave o plagiranju ministra znanosti nisam bio svjestan svih predigri koje su se događale u Hrvatskoj. Zaokupila me znanost i život u Kaliforniji te nisam pratio sva događanja u zadnjih par godina. Nakon mog prvog pisma premijeru o nultoj toleranciji na plagiranje, javila se grupa od 9 znanstvenika. Među njima su pojedini znanstvenici, čiji znanstveni opus cijenim, i začudio sam se da su i oni javno izrekli da prepisivanje ministra Barišića nije plagijat nego samo manja greška iz nehaja.  Gledajući sve činjenice koje su do sada dostupne u javnosti dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/ivan-djikic-poslao-petrovu-i-plenkovicu-psmo-s-dokazima-barisiceva-plagiranja---463839.html svakoj osobi u Hrvatskoj i  svijetu apsolutno je jasno da je to plagijat, mali i veliki,  i u fusnoti i glavnom tekstu, i to ne jednom nego nekoliko puta ponavljan.   Lijepo je rekao filozof Sesardić www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/hrvatski-filozof-s-respektabilnom-medunarodnom-karijerom-vjerojatnije-je-da-vise-puta-dobijete-na-lotu-nego-da-barisicev-rad-nije-plagijat/5203095/

Čitajući blog kolege Antonia Šibera postalo mi je sve jasno. Hvala na detaljnom tekstu te linkovima na originalne članke. (www.antoniosiber.org/izvrsni_ministar_barisic.html). Izgleda da se u slučaju plagijat uopće ne radi o znanosti, znanstvenoj čestitosti, demokratskim standardima, mladima u Hrvatskoj, niti o ideologiji i političkoj podršci ministru nego prvenstveno o jednoj drugoj vrijednosti a to je novac. Izgleda da isti ljudi koji sada jako podržavaju ministra Barišića prije godine dana su napadali HDZ-ovu vladu odnosno pomoćnika bivšeg ministra Šustara.. Zašto: zbog novca. Sada bolje razumijem promjene i poteze pojedinih znanstvenika.....

P.S. Jos par linkova o istoj temi:
www.hrsvijet.net/index.php/vijesti/132-hrvatska/45645-slucaj-barisic-ljevicarenje-na-desnici-i-desnicarenje-na-ljevici 
www.hrsvijet.net/index.php/vijesti/132-hrvatska/45667-sto-su-plenkovic-i-barisic-dogovarali-s-trojicom-akademika
1 Comment

Ohrabrujuće 

26/1/2017

0 Comments

 
je čitati kada se mladi i odgovorni stručnjaci u Hrvatskoj uključuju u javne rasprave na temelju konkretnih činjenica. Oni svojim istupom ukazuju na proširene probleme koji imaju utjecaj na sve mlade koji žele stručno, etično i uspješno raditi  u Hrvatskoj. Preporuka za pročitati:

srednja.hr/Studenti/Vijesti/INTERVJU-Prof-Garasic-Istupila-sam-iz-Etickog-savjeta-UniZG-a-zbog-narusene-neovisnosti-njegova-rada
​

www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/hrvatska-zaklada-za-znanost-odbila-je-moj-projekt-iz-skandaloznih-razloga-docentica-koja-je-doktorirala-u-americi-sokirana-tretmanom-nasih-birokrata/5556559/
0 Comments

Moji razgovori s ministrima u Vladi RH i premijerom Vlade RH

24/1/2017

0 Comments

 
 
Do sada sam osobno razgovarao sa šest ministara iz raznih Vlada RH (četiri člana HDZ-a, jednim članom iz HSLS-a i jednim iz SDP-a ). Svi su tražili moje mišljenje i odgovarao sam im uvijek iskreno, s određenom dozom kritike i konstruktivno fokusirajući se na probleme mladih i na njihovu budućnost. To su bili moji u potpunosti besplatni savjeti kao neovisnog stručnjaka za dobrobit Hrvatske i za njih nikada nisam ni tražio ni uzeo bilo kakav honorar.

Godinu dana prije razgovara s ministrom Jovanovićem (SDP) vodio sam razgovor i s ministrom Fuchsom (HDZ). Oba su razgovara bila vođena sličnim temama: transparentnost u financiranju znanstvenih projekata i odborima koji odlučuju o napredovanju, znanstvenoj čestitosti, ulaganju u mlade… Kao zasebna tema razgovora bio je problem znanstvenika koji i nakon navršenih 65 godina života raznim načinima produžuju svoje vodeće funkcije te ne dozvoljavaju mladima napredovanje i vođenje institucija novim i produktivnijim načinom. Ta je tema i danas relevantna jer nemali broj znanstvenika, te i još više starosne dobi, bez jasnih kriterija iskorištava novac iz MZOS-a umjesto da ga se usmjerava mladima za napredak njihove karijere. Stoga su oba ministra i iz HDZ-a kao i  SDP-a čuli moja slična mišljenja.

Ministar Jovanović je u razgovoru postavio dosta potpitanja. Ponudio mi je da budem formalni savjetnik u MZOS. Odbio sam ga rekavši da se ne želim baviti politikom u znanosti i da to neću prihvatiti. Zamolio me je da surađujemo na raznim znanstvenim projektima no odgovorio sam da ni to ne mogu prihvatiti zbog moje djece s kojima želim provesti što više vremena. Iskreno, bio sam umoran od tih svih napada kojima sam u Hrvatskoj bio izložen od 2006.-2010. godine i od svega mi je bio potreban mali odmak. Nakon tog razgovora nikada nisam prihvatio ni jednu javnu funkciju tijekom Vlade premijera Milanovića ni u kojem odboru u MZOS i znanstvenim institucijama i odbio sam sve ponude. Prema tome, nema i ne može biti bilo kakvih primisli da sam bio bilo kakav savjetnik: formalni ili neformalni, poluformalni ili plaćeni u MZOS ministra Jovanovića.
​
Slična je situacija bila prije dva tjedna ali tada sam razgovarao s premijerom Plenkovićem. Ured predsjednika Vlade RH nazvao me 03. siječnja 2017. godine. Razgovor je bio ugodan. Na moje komentare o opasnostima koje plagiranje ministra znanosti donosi, prvenstveno mladima u RH, premijer, gospodin Plenković nije dao jasan odgovor. Tek mi je rečeno da osobno poznaje ministra Barišića, da se radi o maloj grešci u fusnoti i da je on odgovoran ministar. Razgovarali smo i o premijerovim idejama o širem uključivanju stručnjaka u reformu obrazovanja u Hrvatskoj pri čemu mi je ponuđeno da sudjelujem u Savjetničkom tijelu pri Vladi RH koje bi trebalo iznjedriti promjene u obrazovnom sustavu u Hrvatskoj. Odbio sam prijedlog jednostavno zbog nedostatka vremena za tako odgovornu funkciju. Na kraju našega razgovora imao sam potrebu naglasiti da kao odgovorni znanstvenik neću moći prešutjeti činjenice koje potvrđuju plagiranje od strane ministra znanosti. Zamolio sam premijera da se fokusiramo na kulturu komunikacije temeljem činjenica kako bi se izbjegli osobni napadi i sukobi u javnosti zbog mojih iskustava iz 2006. godine. Premijer se složio i pozvao me na kavu pri mojem slijedećem dolasku u Zagreb kako bi se i osobno upoznali. Zahvalio sam i time je razgovor bio završen. 

Zaključno: NIkada nisam bio savjetnik niti jednom političaru u Hrvatskoj.

0 Comments

Dobro je činiti dobro i kada je teško 

23/1/2017

1 Comment

 
Najprije bih želio opisati kako sam se uopće našao u situaciji gdje me javno blate neki kolege znanstvenici, političari i njihovi poslušnici umjesto da uživam i promoviram svoje najnovije znanstveno otkriće objavljeno prije par dana. Otkrili smo da su bakterije Salmonele pametne i da vrlo precizno uništavaju imunološku obranu našeg organizma te na taj način mogu uzrokovati smrtne slučajeve kod trovanja hranom.
 
Postaje mi jasno da ću se morati ogoliti da pokažem tko sam i što sam, premda neki ljudi ne vjeruju ni kada Vam stave ruku u otvorenu ranu, ne slušaju argumente, funkcioniraju po principu tko nije s nama taj je protiv države Hrvatske.  No mene zanima da istinu sazna ona većina građana koja šuti i izloženi su političkim i medijskim manipulacijama.
 
Stoga slijede podaci o mom angažmanu u ovom slučaju, kronološki sa par natuknica iz prošlosti da se bolje razumije kontekst, moja razmišljanja  i moje želje.

  1. Negdje polovicom listopada 2016. godine Prof. Pavo Barišić postavljen je za ministra znanosti u novoj Vladi RH premijera Andreja Plenkovića. To je dovelo do zabrinutosti u velikom dijelu hrvatske znanstvene zajednice. Razlog za njihovu zabrinutost jest činjenica da je ministar Barišić radio nepravilnosti kao pomoćnik ministra Primorca u ministarstvu znanosti zbog čaga je smijenjen s te funkcije. Osim toga ministar Barišić izgleda kao HR rekorder po razrješenjima s dužnosničkih funkcija, često zbog financijskih razloga. www.dnevno.hr/kolumnisti/jure-zovko/kruh-nas-plagijatorski-991999/#axzz4X7VbfiM8 Citiram Juru Zovka: Rektor  Sveučilišta Marijan Šunjić smijenio je dr. Pavu Barišića i njegova šefa dr. Antu Čovića s funkcije voditelja i zamjenika voditelja Hrvatskih studija zbog protuzakonitog  financijskog poslovanja Hrvatskih studija.  S položaja predsjednika Upravnog vijeća Otvorenog sveučilišta Pavu Barišića je smijenila ministrica Ljilja Vokić zbog  makljaže u financijskom poslovanja u istoj godini. Barišić se nakon toga učlanjuje u HDZ i polako počinje graditi političku karijeru pišući znanstvene radove, među inima i o utjecajnim hrvatskim političarima. Novinari i neki znanstvenici su me zamolili da iznesem svoje mišljenje o tom izboru. Odbio sam rekavši da je izbor ministra politička odluka, nije najbolja ali vrijeme će pokazati je li bila dobra. Na kraju krajeva vrlo mali broj ministara-/ica znanosti i obrazovanja su bili stručni i znali su svoj posao (osobe s iskustvom iz škole ili fakulteta - par takvih u zadnjih 25 godina su na kraju smijenjeni jer su smetali moćnim lobijima).  www.express.hr/top-news/ljilja-vokic-afere-pave-barisica-nisu-price-nego-istina-7648
  2. Sredinom studenog 2016 u javnost izlazi na vidjelo nova afera ministra Barišića, prijava za plagiranje koja se treba raspraviti na Odboru za etiku Hrvatskog sabora. Ponovno novinari i neki znanstvenici mole za izjavu, no zbog seljenja obitelji u Kaliforniju jednostavno nemam vremena posvetiti se toj temi.
  3. Početkom prosinca dolazi do pritisaka i napada na članove Odbora za etiku Hrvatskog sabora i tada čitajući priložene argumente odlučujem obratiti se osobno premijeru Vlade RH gospodinu Plenkoviću. Šaljem pismo 14. Prosinca 2016 godine s nadom da ću tako prenijeti svoju zabrinutost zbog tog ozbiljnog prekršaja koji Vladi RH može samo naštetiti jer je nulta tolerancija na plagiranje standard u EU ispod kojeg Hrvatska ne bi smjela ići, tim vise jer sam vjerovao da je gospodin Plenković političar europskih standarda koji to vrlo jasno razumije.
  4. Ured predsjednika Vlade RH nazvao me 03. siječnja 2017 godine.  Razgovor je bio ugodan. Na moje komentare o opasnostima koje plagiranje ministra znanosti donosi mladima u RH premijer Plenković nije dao jasan odgovor osim da osobno pozna ministra Barišića, da se radi o maloj grešci u fusnoti i da je on odgovoran ministar. Pričali smo i o premijerovim idejama o širem uključivanju stručnjaka u reformu obrazovanja u Hrvatskoj, pri čemu mi je ponudio da sudjelujem u Savjetničkom tijelu pri Vladi RH koje bi trebalo iznjedriti promjene u obrazovnom sustavu u Hrvatskoj. Odbio sam prijedlog jer nemam vremena za tako odgovornu funkciju dok su djeca još mala jer s njima želim provesti što više vremena zajedno a i moja znanstvena karijera je u velikom zamahu i trebam mir za kreativni rad. Na kraju razgovora imao sam potrebu naglasiti da kao odgovorni znanstvenik neću moći prešutjeti činjenice koje potvrđuju plagiranje od strane ministra znanosti. Zamolio sam premijera da se fokusiramo na kulturu komunikacije na temelju činjenica da se izbjegnu osobni napadi i sukobi u javnosti zbog mojih iskustava iz 2006. godine. Premijer se složio te me osobno pozvao na kavu kada dođem slijedeći puta u Zagreb da se i osobno upoznamo. Zahvalio sam i razgovor je završen.
  5. I dalje sam odbijao dati izjave na upit novinara jer nisam želio poremetiti obiteljski mir u kojem trenutačno živim i radim. Međutim 09.01. 2017 u medijima je kao bomba odjeknula odluka Odbora za etiku Hrvatskog sabora koji je službeno potvrdio da je ministar Barišić plagijator. Nisam mogao vjerovati jer se činilo da će političari uspjeti raspustiti taj odbor te na taj način izbjeći donošenje odluke. Bio sam zadivljen hrabrošću tih mladih filozofa/znanstvenika sa Hrvatskih studija u Zagrebu koji su stavili svoju cijelu karijeru na kocku uspjevši dokazati da je ministar znanosti plagijator (kroz službeni sustav RH i to do najvišeg etičkog tijela u Hrvatskom saboru). To je zaista djelo velike hrabrosti i morala i treba poslužiti kao  primjer argumentirane borbe za znanstvenu čestitost u Hrvatskoj.
  6. No umjesto očekivane reakcije iz Vlade (ostavka ministra) svjedočimo kontranapadu na one koji su ukazali na plagijat: napadaju se članovi etičkog odbora, tvrdi se da su politički motivirani premda su odgovorno i moralno odradili svoj stručni posao. Kao medijski izgovor protiv potvrđenog plagijata ponavlja se: to je samo jedna mala tiskarska greška u fusnoti koja je ispravljena i za to se ne treba odgovarati…Žalosno za sve a posebno mlade u Hrvatskoj. Kakva je vaša budućnost ako premijer države umjesto da prihvati odluku saborskog odbora ponavlja odgovore svojeg ministra plagijatora koji se grčevito bori za tu fotelju. Sve je išlo k tome da će se takvim napadima zataškati cijeli slučaj. Bio sam razočaran i pitao se zar premijer nije mogao pokazati svoju političku snagu i odgovornost (kao primjerice kancelarka Merkel, koja je smijenila svoja dva ministra za slučajeve plagiranja), zar to nije  demokratski standard koji je javno obećan građanima Hrvatske na nedavnim izborima?
  7. Odlučio sam popričati sa suprugom i objasniti joj neophodnost izlaska u javnost. Nisam imao namjeru ulaziti u politički sukob nego poslati nedvosmislenu javnu poruku premijeru Plenkoviću: NULTA tolerancija na plagiranje je neophodna za društvo. Ignoriranje plagiranja dovodi do erozije sustava i mladi u Hrvatskoj će još i u većem broju odlaziti u inozemstvo.
  8. Supruga je bila zabrinuta jer se još dobro sjecala napada kojima je cijela obitelj bila izložena od 2006-2010 godine . Tada nam zaista nije bilo lako jer smo s troje male djece (Emma se tek rodila) prolaziti kroz veliku krizu, u tragičnim okolnostima smo izgubili najstariju kćer Karlu u Švedskoj i trudili se pronaći svoj obiteljski mir  u Njemačkoj gdje smo od samog početka bili izloženi kontinuiranim napadima iz Hrvatske organiziranim od dežurnih domoljuba i političkih predatora. Javno sam proglašen stranim plaćenikom, komunjarom, skojevcem, crvenim kmerom i neprijateljem države, a na sve te orkestrirane napade odgovarao sam samo činjenicama i svojim životopisom i znanstvenima radom koja je javnost u Hrvatskoj prepoznala i prihvatila. Moja javna poruka napadačima bila je da sam ponosni državljanin Hrvatske (nikada nisam uzeo državljanstvo niti jedne druge zemlje od Švedske, SADa i sada Njemačke), znanstvenik po struci, po svojim javnim djelima iskreni domoljub, po svjetonazoru demokršćanin, te osoba koja se volonterski trudi obrazovati mlade u Hrvatskoj. Svoja osobna uvjerenja živim za sebe na temelju načela: u životu je dobro činiti dobro,  vrijedno je boriti se za istinu i kada je teško, te nikada ne pripadati nikakvoj političkoj opciji. Moj otac je kao dijete pukom srećom preživio Bleiburg i uvijek je govorio da mržnja i osvete ne vode u osobni mir, nego razumijevanje i prihvaćanje životnih putova i padova kao izazova koje nosi život.
  9. Zbog razumijevanja tog straha u mojoj obitelji podsjetio bih javnost na događaje 2006. godine. Tadašnji ministar znanosti Dragan Primorac mi je u telefonskom razgovoru  zaprijetio da će me prozvati i uništiti u medijima jer sam se usudio u više navrata javno kritizirati neke od njegovih financijskih odluka u znanosti. U tom trenu uopće nisam shvaćao dalekosežnost te prijetnje, sve dok verbalne prijetnje nisu prerasle u orkestrirane napade i hajku u medijima u Hrvatskoj. Zbog ukazivanja na greške u Ministarstvu proglašen sam neprijateljem zemlje od mnogih, uključujući i pojedinih znanstvenika poput Danice Ramljak u emisiji Otvoreno na HTVu. Napadi su kulminirali anonimnom prijavom (potpis Hrvatski znanstvenici) koja je s kompjutera s IP adresom Ministarstva znanosti poslana rektoru, dekanu i kolegama profesorima u Frankfurtu. U pismu me se ocrnilo na najružniji mogući način, osporavao se moj moralni integritet člana akademske zajednice i na kraju tražila moja smjena i sankcije u Frankfurtu zbog krade uređaja i reagenasa koje iz Njemačke odnosim u svoj «privatni» laboratorij u Splitu. Kao odgovor na anonimno pismo izišao sam u javnost s činjenicama u emisiji Nedjeljom u 2, koja je imala pozitivan odjek između ostalog zahvaljujući prikazanim dokazima da je anonimno pismo poslano s kompjutera u Ministarstvu znanosti. Ministar Primorac je potom opovrgao svaku upletenost, no nije nikada pokrenuo postupak da se pronađe pošiljatelj anonimnog pisma iz Ministarstva znanosti, dok se premijer Sanader potpuno oglušio na sve moje apele. Da tada nisam dobio ogromnu podršku građana, studenata i široke javnosti, odgovornih i nepotkupljivih novinara i medija u Hrvatskoj, sumnjam da bih danas bio ovdje kao državljanin Hrvatske. Vjerojatno bih ogorčen i razočaran naposljetku okrenuo leđa, jer svi mi imamo svoju granicu izdržljivosti. Ovako imao sam snage i vjerovao kako će istina naposljetku ipak naći svoj put. Ta sjećanja mi prolaze kroz glavu i sada kada  ponovo želim ukazivati na ozbiljne probleme u HR znanosti.
  10. 12. siječnja 2017, nakon novih pritisaka i napada na članove etičkog povjerenstva, odlučujem biti dosljedan te obznaniti Apel premijeru (Apel premijeru 1) s ciljem da sada i javno iskažem svoju zabrinutost cijelom situacijom. Uviđam da će toleriranje plagiranja biti dno koje će dotaći znanstvena čestitost u Hrvatskoj i tada će nestati svi standardi u školama.  
  11. Reakcija ministra Barišića nije izostala, pojavljuju se pisma potpore znanstvenika koja su očigledno orkestrirana i pokreće se huškačka lavina. Sve sličnost s događajima iz 2006. godine nije slučajna. Devet znanstvenika odgovorno tvrdi u Jutarnjem listu da je plagijat ministra samo mala štamparska greška, dok kolumnisti istih novina, Inoslav Bešker, također relativizira plagijat kao nehaj, 104 znanstvenika potpisuje bezrezervnu javnu podršku ministru (dobro je analizirati interesne skupine na tom popisu) i na kraju 68 studenata šalje poruku podrške ministru kao dobrom profesoru. Zajedničko svim tim izjavama jest da se najprije ignorira odluka vrhovnog etičkog tijela Hrvatskog sabora a zatim prebacuje krivnja na one koji ukazuju na počinjene greške. Odbor je stručno i nezavisno donio pravorijek da je ministar plagijator, dokazivanje postojanja plagijata stručan je posao koji se vodi u odgovornim tijelima sustava kao sto je Etički odbor Hrvatskog sabora. Pitanje nečijeg plagijata nije referendumsko pitanje, o njemu se ne glasuje u javnosti, niti raspravlja na političkim tribinama, plagiranje je stvar struke i etičkog odbora.  Premijer uz sve priložene dokaze ponavlja da je to samo tipografska greška u fusnoti. Polako rastu tenzije, počinju se postavljati pitanja o mojim motivima: zašto sam se uopće  javio, koji su moji motivi, gdje su mi činjenice na temelju kojih to tvrdim, član akademije HAZUa Slobodan Vukičević tvrdi sam samo njemački znanstvenik, te se nameće pitanje mojeg prava na javnu raspravu, te zatim piše neistinite tvrdeći da sam bivši savjetnik ministra Jovanovića (sto ovdje javno i odgovorno demantiram, a nadam se da će i Jutarnji listi uskoro objaviti korekciju krivog navoda). Akademik i član HAZUa Miroslav Radman tvrdi da nije upoznat sa cijelim slučajem ali tolerira plagiranje zbog njemu poznatih interesa, dok član akademije HAZUa Vladimir Paar tvrdi pak da ako je ministar Barišić plagijator onda je i Einstein plagijator.
  12. Kao odgovor na takve javne napade, odlučio sam  napisati svoj znanstveni odgovor. Prikupio sam podatke, te ih detaljno proučio pri čamu sam došao do još šokantnijih zaključaka. Ne radi se samo o jednoj spornoj fusnoti nego o najmanje dva klasična plagijata filozofa (Schlesingera i Huntingtona) koje je ministar Barišić i sam primijetio te ih u kasnijim izdanjima pokusao preinačiti da bi izbjegao odgovornost za počinjeni plagijat. No plagijat ne zastarijeva i ne može se izbrisati. Uz to ministar Barišić je u svom znanstvenom radu ne samo opetovano prisvajao brojne ideje drugih filozofa, nego povrh svega kopirao informacije s wikipedije i koristio ih uključujući pripadajuće štamparske greške u svom znanstvenom radu, sve je to ne samo plagijat nego i cin apsolutno nespojiv s funkcijom ministra obrazovanja.  
  13. Prikupljene dokumente i detaljnu analizu sam 13.01.2017. poslao premijeru  Plenkoviću i predsjedniku Sabora Petrovu,  da ih osobno upoznam s konkretnim nalazima, te da se posljedično ovaj slučaj ukloni iz medija i riješi kroz službeni i zakonom definirani sustav poštujući odluku saborskog odbora za etiku. Apelirao sam na obojicu da razmotre sve činjenice i donese pravičnu odluku. U tom trenu nisam želio istupiti s tim dokumentima i analizom u javnosti jer sam vjerovao da su političari Plenković i Petrov drukčiji nego prethodnici te da cijene argumentiranu komunikaciju i odgovornost u političkom djelovanju. Nažalost njihova reakcija na moje pismo je potpuno izostala. Tijekom slijedeća dva dana u medije se puštaju razne informacije poput izjava gospodina Grmoje da MOST nije odgovoran za plagijat ministra znanosti jer je to problem HDZa. Sličnu izjavu daje i predsjednik Sabora Petrov gostujući u emisiji hrvatskog radija, jer on odgovara samo za ministre iz kvote MOSTa. Tijekom ta dva dana pokušao sam i nazvati predsjednika Sabora Petrova dva puta na njegov broj mobitela no odgovor nisam dobio. Nažalost predsjednik Sabora gospodin Petrov nije shvatio svoju političku odgovornost. U zadnjih tjedan dana upoznat sam s mnogim slučajevima u kojima su građani Hrvatske prikupili i poslali konkretne i provjerene informacije u institucije odgovorne za sankcioniranje plagiranja. Službeni odgovori na konkretne slučajeve u velikoj većini izostaju, za počinitelje posljedica nema, a oni koji prijavljuju plagijatore budu izolirani, medijski napadani, kažnjavani ili sprječavani u profesionalnom napredovanju.
  14. Trenutačna situacija razara vrijednosti koje mladi u Hrvatskoj trebaju za budući život i rad, poput: pravednog nagrađivanja rada, stjecanja uvjeta za napredovanje, odgovornosti za učinjeno, slobode izražavanja, te europskih standarda u politici i društvu. Djelom zbog toga mnogi mladi stručnjaci, a i cijele obitelji s djecom, odlaze u druge zemlje. Realnost je takva da plagijatori svih boja (od raznih političkih stranaka do nestranačkih dužnosnika) danas službeno rade na nekim od najodgovornijih javnih  funkcija u Vladi, Saboru, sudstvu, sveučilištima, školama, bolnicama i drugim institucijama u Republici Hrvatskoj. Plagiranje ne poznaje granice i šteti razvoju svake institucije u kojoj se tolerira.
  15. Nakon potpunog ignoriranja nije mi preostalo ništa drugo nego dokumente 15.siječnja. 2017 poslati u javnost navodeći da sam ih sve prethodno poslao i premijeru i predsjedniku Sabora. Nažalost se cijeli slučaj pretvorio i u politički obračun u Saboru. Premijer odbija komentirati činjenice, ponovno javno ignorira odluku odbora za etiku hrvatskog sabora te ponavlja da vjeruje svom ministru jer da je to samo mala tiskarska greška i da ga zna osobno kao stručnu osobu koja može voditi taj resor.
  16. Premijer Plenković postaje sve jasniji u svojim izjavama, tvrdeći da me cijeni usporedno dodaje da je on kao pobjednik izbora taj koji sastavlja vladu s ljudima koji uživaju njegovo povjerenje, a ministar Barišić ga usprkos svemu još uvijek uživa. Izjavljuje kako je proučio znanstveni rad ministra Barišića te da i dalje čvrsto vjeruje da se ne radi o plagijatu nego tiskarskoj greški. Kao stručnjak želio sam upozoriti na postojanje plagijata, odluku relevatnog tijela koje je donijelo stručnu oduku (Etički odbor Hr sabora) i negativne posljedice koje će taj plagijat ostaviti u resoru znanosti i obrazovanja u Hrvatskoj. Svoje stručno mišljenje rekao sam javno a na političarima je da održavaju demokratske standarde koje su zacrtali a mi ih možemo danas i sutra podsjećati na političku odgovornost i dosljednost.

hr.n1info.com/a174055/Vijesti/Ivan-Djikic-za-N1-o-Plenkovicu-i-Barisicu.html

dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/ivan-djikic-poslao-petrovu-i-plenkovicu-psmo-s-dokazima-barisiceva-plagiranja---463839.html

www.express.hr/top-news/njemacka-nikad-ne-bi-tolerirala-slucaj-kao-barisicev-8806#

www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/dikic-premijeru-i-predsjedniku-sabora-uputio-jos-jedno-otvoreno-pismo-plagiranje-je-prosirena-i-opasna-prijetnja-hrvatskom-drustvu/5540607/

dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/ivan-djikic-upozorava-plagijatori-svih-boja-danas-rade-na-nekim-od-najodgovornijih-javnih-funkcija-u-vladi-i-saboru---464468.html

1 Comment

U zračnoj luci Frankfurt

21/1/2017

2 Comments

 
Sjedim u zračnoj luci Frankfurt čekajući let za San Francisco. Posljednja dva dana preletio sam skoro 20 000 km da bih obranio centar izvrsnosti za Goethe Sveučilište u Frankfurtu. Od 48 sati spavao sam svega 5 no moj mozak ne staje. Otvaram Internet, dobivam puno e-mailova, ne mogu se fokusirati na čitanje, gledam u Lufthansin logo koji me podsjeća na letenje koje volim. Tamo negdje na visini od 11 000 metara odlučio sam pisati blog o svojim razmišljanjima o Hrvatskoj. Ispred mene je deset sati leta bez interneta…
2 Comments

    ivan đikić

    hrvatski znanstvenik posvećen obrazovanju mladih i popularizaciji znanosti

    Archives

    August 2017
    May 2017
    March 2017
    February 2017
    January 2017

    Categories

    All

    RSS Feed

Proudly powered by Weebly
Proudly powered by Weebly